dr.sc. Ivana Rončević Elezović

Povratak na Djela nepoznatih autora

Djela nepoznatih autora i datacije u fundusu Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti u Zagrebu skupina su raznorodnih djela nastala u rasponu od 18. do prve polovice 20. stoljeća. Tematski smo ih razvrstali u četiri osnovne kategorije: portretistiku, prikaze pejzaža, vedute i interijera, animalistiku te skupinu ostalih tema koja objedinjuje sakralno slikarstvo, mrtvu prirodu, akt te mitološke, žanr i historijske scene, a unutar korpusa ovih djela pronalazimo i šest egzotičnih primjera japanskoga drvoreza. Čitava je, uvjetno rečeno, „zbirka” presjek građanske kulture Zagreba 19. i prve polovice 20. stoljeća koja sadrži primjere bidermajerskog, romantičarskog i realističkog slikarstva te modernijih izraza izraženije sklonih simplifikaciji formi prve polovice 20. stoljeća. Istovremeno, proučavajući njezin materijal otkrivamo kulturološku i antropološko-sociološku vizuru građanskoga života Zagreba i Europe zadanog razdoblja uočavanjem tema, stilova, prikazanih toposa, ali i otkrivenih priča u pozadini slika. Primjer je toga putovanje kroz vrijeme na koje su nas odveli prvotno neatribuirani i nedatirani akvareli Arhitektonska grupa (MG-1850) i Veduta ulice s figurama (MG-1851) čijim smo proučavanjem došli do Austrijske brazilske ekspedicije, princa Metternicha, Bečkog kongresa 1814. na 1815. godinu i geostrateškog preslagivanja velikih sila ili odnosa hrvatskih plemenitaških obitelji kroz svakodnevicu i ljubav prema životinjama u pozadinskoj priči iza slike Konj pred dvorcem (MG-3075). Također, otkriva nam se primjerice povijest i postupna emancipacija ženskog slikarstva kroz povijest slikarstva plemkinja, koja nam se skriva iza slike Jesen (Krajolik s jezerom) (MG-3076).

Slikarski je materijal timski detaljno pregledan uz vođenje zabilješki te detaljno snimljen. Pokrenut je trajni projekt zahtjevne restauracije ovih zanemarenih umjetnina koji traje već četiri godine te će se nastaviti i nakon postave izložbe. Naime, riječ je o izazovnim restauracijama koje zahtijevaju suradnju restauratorskoga tima NMMU-a s čitavim nizom vanjskih suradnika. U sklopu projekta, također, za cilj je postavljeno i pisanje i objavljivanje restauratorskih elaborata od kojih odabrane donosimo uz otvorenje izložbe: elaborate konzervatorica – restauratorica Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti Marije Kalmete i Sonje Pavin te poveznice na elaborate restauracija odrađenih na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu Ive Galijan i Kali Radojlović.[77] Novi restauratorski elaborati nastavit će se objavljivati na stranici izložbe i nadalje, budući da rad na ovome projektu shvaćamo kao trajni posao, odnosno work in progress.

Pregledani materijal sadrži povelik broj radova solidne kvalitete, a tijekom rada na njegovoj obradi za gotovo trećinu od 58 izloženih radova uspjeli smo pronaći nove dokumentarne podatke u vidu preciznih datacija i naznaka atribucija. Svim smo pregledanim radovima dodijelili barem procijenjene datacije te smo izložili njihove stilske i ikonografske analize i istraživanja o provenijenciji umjetnina temeljena na muzejskoj dokumentaciji Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti. Sve urađeno predstavlja solidan temelj na kojemu možemo graditi daljnja istraživanja vezana uz ovu intrigantnu i zahtjevnu temu.

Fusnote
[77] Konzervatorica – restauratorica Marija Kalmeta u međuvremenu je iz NMMU-a prešla u Hrvatski restauratorski zavod u Zagrebu.

Povratak na Djela nepoznatih autora