dr.sc. Ivana Rončević Elezović

Povratak na Djela nepoznatih autora

Stotinu trideset i dva slikarska djela nepoznatih autora i datacije u fundusu Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti u Zagrebu predstavljaju zanimljiv materijal, nepoznat stručnoj i širokoj javnosti. Među ovim radovima pronalazimo portrete, pejzaže, vedute, interijere, animalističke prikaze, mitološke i žanr-scene, religioznu tematiku, mrtvu prirodu, akt te egzotične primjere kao što je to nekolicina drvoreza s japanskim motivima. Navedena djela najvećim dijelom pripadaju razdoblju 19. i početka 20. stoljeća, a za nekolicinu je procijenjeno da su ranije datacije, vjerojatno iz 18. stoljeća. Stilski, riječ je o djelima iz razdoblja bidermajera, klasicizma, romantičarskog te realističkog pristupa temi, ali i ponekim primjerima koji pokazuju doticaje s avangardnijim tendencijama s početka 20. stoljeća.

Na projektu koji zahtjeva timski, interdisciplinarni pristup zajednički su radili kustoski tim (Dajana Vlaisavljević i dr. sc. Ivana Rončević Elezović, muzejske savjetnice NMMU-a) i restauratorski tim (mr. art. Petra Kursar, Marija Kalmeta i Ana Dumbović, više konzervatorice – restauratorice NMMU-a te Sonja Pavin, konzervatorica – restauratorica NMMU-a) uz suradnju s višim fotografom Jovanom Kliskom te informatičarem Mihovilom Krušlinom. Zbog specifičnosti građe riječ je bila o dugotrajnom postupku čije zaključke u vidu procjena datacije, stilskih i ikonografskih analiza djela, provenijencije umjetnina te, rjeđe, mogućih novih atribucija i restauratorskih ekspertiza izlažemo na virtualnoj izložbi.[1]

Pri pregledu umjetnina lijepo je iznenađenje predstavljala solidna likovna i tehnička kvaliteta nezanemarivog broja radova s kojima smo se susreli, a koji su pokazivali sve što bismo očekivali u inventaru jednoga europskog grada iz vremena 19. i prve polovice 20. stoljeća. Pregledom starih inventarnih knjiga i oznaka na poleđinama slikâ uočava se da je određeni broj ovih djela u sastav muzeja ušao djelovanjem takozvane KOMZA-e,[2] koja je u Zagrebu bila djelatna tijekom razdoblja od 1945. do 1954. godine i dodjeljivala muzejima i drugim ustanovama predmete na čuvanje.[3] Sudeći prema niskim inventarnim brojevima, jedan je dio djela nepoznatih autora odmah ušao u Inventarne knjige muzeja, dok je drugi dio dugi niz godina bio zaveden u Knjizi pohrane NMMU-a da bi tek u relativno recentnije vrijeme prešao u muzejske Inventarne knjige putem darovnih ugovora i slično.[4] Čitav korpus ovih umjetnina valja shvatiti kao dokument vremena i presjek građanske kulturne scene Zagreba 19. i prve polovice 20. stoljeća čija je sudbina gotovo zaboravljene, zanemarene i javnosti nepoznate baštine u depoima muzeja zaintrigirala njegovo stručno osoblje te je odlučeno da se umjetnine postupno urede, prouče i prezentiraju javnosti. Njihova se restauracija, međutim, pokazala iznimno zahtjevnim i izazovnim zadatkom, koji iziskuje suradnju s čitavim nizom vanjskih suradnika i ustanova te ju je nemoguće provesti u kratkom roku.[5] Stoga ju shvaćamo kao trajni projekt muzeja koji neće završiti s postavljanjem ove izložbe.

Cilj je izložbe stručna obrada i prezentacija likovnog materijala detaljnim pregledom i snimanjem samih slika (fotografiranje cjeline, detalja, poleđina i snimke rađene tehnikom ultraljubičaste fluorescencije [UVF]) te proučavanjem arhivskih izvora, stručne i znanstvene literature. Budući da se radi o do sada u pravilu neizlaganim umjetninama, uvid u ovaj sadržaj predstavlja koristan doprinos upoznavanju muzejske građe Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti u Zagrebu. Također, ovo je prilika da se navedene umjetnine restauratorski temeljito saniraju. Pri tome očekujemo niz zanimljivih otkrića vezanih uz slike, koja pri samim restauratorskim zahvatima i intervencijama nerijetko izađu na svjetlo dana, a koja će biti prezentirana u zasebnim restauratorskim ekspertizama.

Prema tematici korpus ovoga slikarstva mogli bismo razvrstati u četiri veće cjeline: portretistika; slikarstvo pejzaža, vedute i interijera; animalistika te ostale teme zastupljene u manjem broju, kao što su to primjerice religiozne teme / sakralno slikarstvo, mitološke scene, mrtve prirode, historijske teme, žanr-scene i slično. U posljednjoj skupini nalazimo također šest primjera japanske grafike u tehnici drvoreza, koji bi zahtijevali ekspertizu specijaliziranih stručnjaka. Svakako je bilo zanimljivo u ovoj, prema duhu građanskoj zbirci pronaći primjere japanskih grafika, uzmemo li u obzir važnost utjecaja japanske umjetnosti, njezina shvaćanja minimalizma, afirmacije inherentne dvodimenzionalnosti slikarskoga medija i linearnosti na zapadno slikarstvo druge polovice 19. stoljeća.

Fusnote

[1] Provedba mogućih atribucija otežana je nečitkim signaturama, pa i u onim slučajevima kada one postoje na slici ili nadalje malo poznatim imenima o kojima je nemoguće pronaći biografske podatke čak i u najiscrpnijim umjetničkim leksikonima kakav je to, primjerice, De Gruyterov Allgemeines Künstlerlexikon.

[2] Komisija za sakupljanje i zaštićivanje kulturnih spomenika i starina.

[3] Muzejska dokumentacija Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti, Zagreb (dalje NMMU), Knjiga inventara, Knjiga I (od MG-1 do MG-2999), 1.–280.; Muzejska dokumentacija NMMU-a, Knjiga inventara, Knjiga II (od MG-3000 do MG-6937), 1973., 1.–520.

[4] U Knjizi pohrane zavedena su djela koja nisu vlasništvo muzeja, ali su dana muzeju na čuvanje, stručnu obradu, prezentaciju i raspolaganje.

[5] Suradnja je također rezultirala izradama stručnih ekspertiza, primjerice: Kali Radojlović, Konzervatorsko-restauratorski radovi na slici „Žena u kuhinji“ iz Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti u Zagrebu. (Diplomski rad). Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Akademija likovnih umjetnosti (2024), 1.–122. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:215:555042; Iva Galijan, Konzervatorsko-restauratorski radovi na štafelajnoj slici „Žena u plavoj haljini“, nepoznatog autora, iz Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti u Zagrebu (Diplomski rad). Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Akademija likovnih umjetnosti (2024). Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:215:768649

Povratak na Djela nepoznatih autora