Zlatko Prica, Ljudi i plodovi, 1960.

Zlatko Prica
(1916. – 2003.)
Ljudi i plodovi, 1960.
ulje na platnu
145 x195 cm
MG- 2541
Slika umjetnika Zlatka Price Ljudi i plodovi iz ciklusa Plodovi zemlje, nastala je 1960. Ovaj ciklus pratimo od 1959.-66. Primarni motivi bijeli su, zeleni plodovi voćki, debla, stabla i povremeno stilizirane antropomorfne asocijacije na ljudski lik. Na slici prevladava bijela, smeđa i plava boja, a kompozicija nema deskriptivni karakter. Ipak redukcijskim apstrahiranjem motiva Prica ostvaruje intenzivnu, vizionarsku komponentu slike.
Zlatko Prica rođen je 1916. u Pečuhu. Značajan je slikar intimnih, lirskih motiva i redukcijske figuracije, kao i apstrakcije. Prije upisa na Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu, Prica ima podršku Krste Hegedušića, dok mu je na Akademiji veliki uzor Omer Mujadžić. Diplomirao je 1940. godine pod mentorstvom Ljube Babića. Prvu samostalnu izložbu održao je 1941. u Umjetničkom paviljonu, dok je iste godine deportiran u logor kraj Koprivnice gdje crtežima dokumentira logorske prizore. Nakon pristupa partizanima 1943., s Edom Murtićem, ilustrirao je grafičko-literarnu mapu poeme I. G. Kovačića "Jama". U ranim 50-ima putuje u Pariz, Indiju i Brazil, što mu proširuje vidike. Indijska kultura utjecala je na njegov grafizam i dvodimenzionalnu plošnost kompozicija koju postiže markantnim bojama, dok su njegove stilsko-stvaralačke faze imenovane prema ciklusima. Dobitnik je Nagrade Vladimir Nazor za životno djelo (1981.), a od 1988. redovni je član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Godine 2002. otvorena je Galerija Zlatko i Zdenka Prica u Samoboru u čast umjetnika i njegove supruge.
Tekst: Lorena Šimić, kustosica pripravnica Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb, 2023.
Foto: Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb, 2023.

Zlatko Prica, Zrinjevac zimi, 1950.

Zlatko Prica,
Zrinjevac zimi, 1950.
ulje/platno, 81 x 100 cm
MG- 2057

Zlatko Prica (1916. – 2003.) klasik je hrvatske intimne, lirske i redukcijske figuracije te apstrakcije. Potonja je gotovo uvijek u korelacijama s predmetnim. Prije Akademije dobiva podrške od K. Hegedušića. Na Akademiji u Zagrebu veliki mu je uzor i poticatelj O. Mujadžić, a diplomirao je 1940. (Lj. Babić). Na tragu Zagrebačke škole slika motive i vedute Zagreba, a prvu samostalnu izložbu ima 1941. u Umjetničkom paviljonu. Iste je godine odveden u logor kraj Koprivnice gdje crtežom dokumentira logorske prizore. Nakon odlaska u partizane 1943. zajedno s E. Murtićem ilustrirao je grafičko-literarnu mapu poeme I. G. Kovačića Jama (1944.) izrazito ekspresionističkog izraza. Ranih 50-ih godina putuje u Pariz, Indiju i Brazil što mu proširuje vidike. Indijska kultura (freske iz Ajante) utječe na njegov grafizam i dvodimenzionalnu plošnost kompozicija koju postiže markantnim bojama. Stilsko-stvaralačke faze imenovane su ciklusima. Od Samoborskog do Tarskog te ciklusa Opatijski kišobrani stvara reducirane predmetne, pejzažne i figuralne motive. To ga dovodi do apstrakcijske sinteze strukturne građe izvedene ne-oponašajućim koloritom. Slika Zrinjevac zimi (1950.) prozorska je veduta Zagreba na tragu takozvanih drugih realizama kojom autor iskošenom perspektivom ovjekovječuje impresijsko-realističan prizor, idiličnu vedutu Zagreba zimi. Od 1957. član je Grupe Mart, a kasnih 60-ih jedan je od utemeljitelja Galerije Forum. Dobitnik je Nagrade Vladimir Nazor za životno djelo (1981.), a od 1988. redovni je član HAZU-a. Godine 2002. otvorena je u Samoboru Galerija Zlatko i Zdenka Prica.

Tekst: Željko Marciuš, muzejski savjetnik Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti©Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb
Foto: Goran Vranić©Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb

Skip to content