Zlatko Bourek, Beba (Puca) iz Bizovca, 1980.

Zlatko Bourek
(1929. - 2018.)
Beba (Puca) iz Bizovca, 1980.
poliester, kaširani papir
203 x 115 x 103 cm
MG-6902

Kipar, slikar, scenograf, kostimograf i autor crtanih filmova, diplomirao je kiparstvo i obradu metala na Akademiji za primijenjenu umjetnost u Zagrebu (K. Angeli Radovani) 1955. godine. Od 1954. započinje bogatu animiranu produkciju u Zagreb filmu. Jedan je od osnivača u svjetskim okvirima značajne Zagrebačke škole crtanog filma i bio je scenograf za kultnu animiranu seriju Profesor Baltazar. Izvodio je figurativne kompozicije s elementima groteske, ironije i humora stvarajući originalnu verziju fantastičnoga realizma.

Plavo, žuto, bijelo obojana i opasana trobojnicom, skulptura Beba iz Bizovca tronoga je predimenzionirana ženska figura naglašenih dugih udova i groteskne privlačnosti. Oblikovana je kao hibrid između popularne i artističke percepcije. Elegancija stava sudara se s pojedinim grubo obrađenim segmentima, kao što su pažljivo modelirane noge konfrontirane s masivnim grudima koji se otvaraju poput ladica.

Tekst: Tatijana Gareljić, muzejska savjetnica Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb
Foto: Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb

Zlatko Bourek, Parada, 1989.

Zlatko Bourek
Parada, 1989.
ulje, akril/platno kaširano na karton
190 x 200 cm
MG- 7437

Zlatko Bourek  (1929. – 2018.) Homo ludens je hrvatske slikarske i kiparske figuracije. Uspješno se bavio karikaturom, ilustracijama,  crtanjem, scenografijom, režijom animiranih filmova, kostimografijom te režijom kazališnih predstava i igranih filmova. U slikarstvu koje stvara od 1963., metodom tijeka svijesti stvara nekonvencionalna djela fantastičkog realizma i nadrealizma prožeta groteskom, ironijom, humorom, folklornim elementima nerijetko i erotikom. Takva koloristička fantazmagorijska vizija je i slika Parada (1989.) izvedena s  mnoštvom figura, predmeta i njihovih hibrida, utkanih u slikarski kaleidoskop sublimiranih nagona. Bourekovo likovno znanje počiva na poznavanju tradicijske plastike, japanskog teatra lutaka, njemačkoga ekspresionizma i nove objektivnosti. Diplomirao je kiparstvo, slikarstvo te posebnu obradu metala na Akademiji za primijenjenu umjetnost 1955. (K. A. Radovani). Od 1954. kontinuirano se bavi crtanim filmom i jedan je od osnivača Zagrebačke škole crtanoga filma te predstavnik njezine slikarske struje. Od 1960. radi crtane filmove temeljene na vlastitim scenarijima (Kovačev šegert, 1961., I videl sem daljine meglene i kalne 1964., Bećarac, 1966., Mačka 1971.)  Od 1988. je stalni član kazališta Hans Wurst Nachfaren u Berlinu, gdje je postavio četiri Čehovljeve jednočinke, Shakespearovu Ukroćenu goropadnicu i farsu Rigoletto. Godine 1977. u Dubrovniku režira lutkarsku farsu Orlando maleroso. Predstavom Hamlet u izvedbi kazališta ITD doživjela golem uspjeh i gostuje na najvećim svjetskim kazališnim festivalima. Višekratno je nagrađivan za svoj rad, a od 2010. redoviti je član HAZU.

Tekst: Željko Marciuš, muzejski savjetnik Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti  © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb
Foto: iz foto-arhive Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb

Skip to content