Oznaka: Zima

Gabriel Jurkić, Zima, 1925.

Gabriel Jurkić
Zima, 1925.
ulje na ljepenki
32,5 x 89,5 cm
MG-6800

U snježnoj idili Zima iz 1925. Gabriel Jurkić u prizoru bosanske visoravni utonule u duboku bjelinu slavi apsolutnu božansku ljepotu i harmoniju. U izduženom horizontalnom formatu u bezbroju ledenih bijelih i plavkastih tonova Jurkić dočarava čudesan prizor veličanstvenog mira i tišine. Slika darovana za Zbirku NMMU 2003. godine ujedno reprezentira čitav niz zapaženih zimskih pejzažnih vizija u kojima Jurkić tijekom 1920-ih uspješno povezuje impresionistička iskustva i dekorativnost secesije. Veliki Jurkićev ciklus Zima ostvaren na vrhuncu karijere pratile su pozitivne stručne kritike, a o uspjehu kod publike najbolje svjedoči podatak da je više od dvije stotine slika prodano odmah nakon istoimene izložbe održane 1922. u uvaženom zagrebačkom Salonu Ullrich.
Gabriel Jurkić (Livno, BiH, 1886 – 1974), nakon zagrebačkog umjetničkog školovanja kod Bele Čikoša-Sesije i Mencija Clemena Crnčića te kasnije završene Akademije kod Aloisa Deluga i specijalke kod Kazimierza Pochwalskog u Beču, prva djela od kapitalnog značaja ostvaruje u duhu simbolizma i secesije (Visoravan u cvatu, 1914. iz zbirke Umjetničke galerije BIH u Sarajevu; Put u vječnost, 1918. iz zbirke NMMU). Slike rodnoga kraja kao vizije zemaljske i nebeske harmonije ubrajaju Gabriela Jurkića među naše najveće pejzažiste 20. stoljeća, a u više od šest desetljeća intenzivnog umjetničkog rada uz krajolike je slikao i portrete i religiozne tema. Nakon ranije impresionističke faze kasnijim je Jurkićevim stvaralaštvom prevladavao produhovljeni realizam, a bavio se i grafikom, opremom i ilustracijom knjiga i restauriranjem.

Tekst: Lada Bošnjak Velagić, muzejska savjetnica Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb
Foto: Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb

Oton Iveković, Zima, 1908.

Oton Iveković
Zima, 1908.
ulje / platno, 60,2 x 80,3 cm
MG-398

Oton Iveković (1869.–1939.) učio je slikarstvo u Zagrebu kod Ferde Quiquereza, potom od 1886. godine u Beču kod Christiana Griepenkerla i Augusta Eisenmengera te, konačno, u Münchenu kod Wilhelma von Lindenschmita i u Karlsruheu kod Ferdinanda von Kellera. Radio je kao nastavnik crtanja na zagrebačkoj realnoj gimnaziji, potom na Obrtnoj školi od 1895. godine te na Umjetničkoj školi (poslije Akademiji) od 1908. godine. Iste je godine izabran za predsjednika umjetničkog društva Lada. Putovao je po Hrvatskoj, Italiji, Njemačkoj i Americi, a tijekom Prvog svjetskog rata djelovao je kao vojni slikar. Uz Mencija Clementa Crnčića, smatra se najznačajnijim predstavnikom historijskog slikarstva u Hrvatskoj, osobito onoga nacionalnog nadahnuća. Krajem života povukao se u Veliki Tabor u Hrvatskom zagorju.

Zima iz 1908. godine još je jedan primjer Ivekovićeva majstorskog pejzaža. Suptilna kompozicija u bijeličastim i srebrnim tonovima prikazuje malenu udaljenu figuru u prostranstvu zimskog krajolika. Očište slike smješteno je u njezin lijevi gornji kut, gdje iza nekolicine ogoljelih stabala proviruje težačka koliba kojoj vode linije brazdi snijegom prekrivene njive.

Tekst: Ivana Rončević Elezović, viša kustosica Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti Zagreb©Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb
Foto: Goran Vranić©Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb

Franjo Mraz, Zima, 1936.

Franjo Mraz
Zima, 1936.
tempera, staklo
30 x 40,4 cm
MG-1659

Slika Zima ili Selo vozi gradu led iz 1936. paradigma je opusa samoukog hebinskog slikara Franje Mraza. Na poticaj Krste Hegedušića, zajedno s Ivanom Generalićem tijekom 1930-ih slikom i crtežem bilježi seosku svakodnevicu. U početku olovkom i akvarelom, a kasnije temperom i uljem slika orače, kopače, kosce i nadničare u radu, ali i stoku, polja i šume kao tipične podravske motive i krajolike. Slika plošno i slobodnim mrljama boja, u mekim tonskim rješenjima i bez čvrstih obrisa. Mraz se ugleda na glaže, uglavnom svete slike na staklu koje su podravski seljaci od davnine kupovali od austrijskih i slovenskih putujućih slikara. Fasciniran sjajem stakla koji se stapa s bojama, Mraz na tom savršeno glatkom i lako dostupnom materijalu u tradicionalnoj tehnici slika prizore specifičnog osvjetljenja koje odlikuje velika koloristička sloboda i snažan lirski naboj. Strahote Drugog svjetskog rata kasnije slika realistično. Sudjeluje u Narodno oslobodilačkoj borbi. Mrazove ilustracije za partizanski tisak često su inspirirane osobnim iskustvima i surovo ekspresivne. Godine 1950. seli u Beograd gdje 1955. postaje profesionalni slikar. Nakon realističke ratne i poratne faze, sredinom 1950-ih se vraća prikazima seoske svakodnevice, idiličnim ravničarskim predjelima i ljudima koji ga asociraju na voljenu Podravinu.

Tekst: Lada Bošnjak Velagić, viša kustosica Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb
Foto: Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb