Vladimir Becić
(1886.-1954.)
Ženski akt s novinama (U atelijeru), 1907.
ulje / platno
100 x 85 cm
MG-850
Vladimir Becić (1886.–1954.) polazio je u Zagrebu privatnu slikarsku školu Mencija Clementa Crnčića i Bele Čikoša Sesije. Poput Miroslava Kraljevića, i on prekida studij prava te 1905. godine odlazi u München studirati slikarstvo. Ondje, između ostaloga, upisuje slikarsku klasu kod Huga von Habermanna, gdje se između 1905. i 1910. godine kreću i Račić, Kraljević i Herman (Minhenski krug). U Pariz odlazi 1909. godine i upisuje Académie da la Grande Chaumière. Tijekom duga života kretao se prostorima od Zagreba, Osijeka, Beograda, Bitolja do Blažuja kod Sarajeva, gdje gradi i atelijer. Sudjelovao je u Prvom svjetskom ratu kao dopisnik i ratni slikar časopisa L’Illustration na solunskom frontu.
Becićevo se slikarstvo kretalo u rasponu od minhenskog realizma, ekspresionizma i cézanneizma, preko magičnog do kolorističkog realizma.
Temi modela u atelijeru na slici Ženski akt s novinama (U atelieru) iz 1907. godine, uvođenje motiva raširenih, velikih novina u središtu desne polovice slike pridaje izrazito moderan prizvuk. Čin čitanja tiska, kao tekovine moderne civilizacije, nameće se tako kao alternativna, jednako vrijedna tema onoj navedenoj u naslovu samoga djela. Smješteni u interijeru atelijera, ženski akt, čiji se odraz glave oslonjene na ruku zrcali u pozadinskom ogledalu, i pas sklupčan uz njezina stopala, zajednjo s motivom novina čine središnji pravokutnik kompozicije. Slikani dugim, vidljivim potezom kista, u tamnoj gami boja oblici posjeduju jasnu, tipično becićevsku geometričnost kao poveznicu sa cézanneizmom “Minhenovaca”.
Tekst: Ivana Rončević Elezović, muzejska savjetnica © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb 2022.
Foto: Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb 2022.