Željko Hegedušić, Zastava, vrag i deklaracija, 1969.

Željko Hegedušić
Zastava, vrag i deklaracija, 1969.
tuš/papir
MG-3898

Hegedušić je rođen 1906. u Tuzli u Bosni i Hercegovini, ali će zagrebačka, a kasnije i pariška umjetnička sredina biti presudna za njegov umjetnički razvoj. Kao član grupe Zemlja, Hegedušić je u periodu od 1930. do 1941. ostvario nekoliko antologijskih radova koje možemo povezati s Novom objektivnošću, umjetničkim pokretom koji je uz pomoć ironije i groteske pokušao izraziti kritiku europskog društva između dva svjetska rata. Kada je vlada Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca 1935. zabranila rad grupe Zemlja, društveno kritična umjetnost je gotovo potpuno nestala iz kulture. Potreba da se društvena stvarnost prikazuje, da se o njoj, pa barem i u prenesenom značenju, govori ipak je ostala i mnogi će hrvatski likovni kritičari kasnije ovu zabranu 'realnog' povezivati s nadrealističkim tendencijama u umjetnosti. Jedan od umjetnika kroz čiji se rad može pratiti ova pojava je Željko Hegedušić. Nakon II. svjetskog rata, njegovo stvaralaštvo više neće imati karakter društvene kritike, iako će, osobito u kasnijim fazama razvoja socijalističkog društva, za kritikom i te kako biti potrebe (tu će funkciju u hrvatskoj preuzeti umjetnici okupljeni oko konceptualnih umjetničkih tendencija). Premda se naslov crteža - „Zastava, vrag i deklaracija“ - ambivalentno poigrava značenjima, teško je u njemu vidjeti otvorenu kritiku tadašnjih društvenih prilika. Treba ipak podsjetiti da u to vrijeme riječ „deklaracija“ u javnom mnijenju najčešće asocira na tzv. Deklaraciju o položaju hrvatskog jezika, koja se uzima za simbolični početak hrvatskog nacionalnog buđenja u jugoslavenskoj federaciji. U tom smislu, ni pitanje 'koja zastava?' nije potpuno besmisleno, tim više što crtež ne prikazuje nikakvu zastavu eksplicitno. Bilo kako bilo, Hegedušić je aluzije na društveno-političku situaciju prikrio, uvio u jedan imaginarij, koji, s jedne strane, priziva predmoderno slikarstvo, a s druge neizostavnu nadrealističku temu, erotiku.

Tekst: Klaudio Štefančić, kustos Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb, 2023.
Foto: Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb, 2023.

Skip to content