Vladimir Kristl
Variabli, 1962.
drvo / papir/ žica
115 x 31 cm
MG-3002
Vladimir Kristl (1921. ili 1923. – 2004.) heterogena je i polivalentna ličnost, od postsocijalističke i visoke moderne do postmoderne. Ujedno je slikar, animator, filmski redatelj i scenarist, crtač, karikaturist, pjesnik, profesor i predavač. Njegovo djelovanje u vizualnim umjetnostima proteže se od slikarstva i crteža, preko karikatura i grafičkog dizajna do animiranog, eksperimentalnog i igranog filma. Intrigantan je i veliki umjetnik provokacije (I. Zidić), koji je stekao kultni status. Diplomirao je na ALU-u u Zagrebu 1949. Među osnivačima je i slikarima EXAT-a 51 (1951. – 1956.), te izlaže na njihovoj prvoj javnoj izložbi apstrakcije (Kristl, Picelj, Rašica, Srnec) u Društvu arhitekata Hrvatske 1953. Tada je, ranih 50-ih, geometrijski najortodoksniji i pripada pionirima hrvatske apstrakcije. Potkraj 50-ih približava se enformelističkoj materičnosti slike, a 1959. predstavlja se crnim i bijelim ciklusom pozitiva i negativa u kojem slika postaje monokromni ekran i gdje, primjerice, slika samo akromatskom bijelom. Slika Varijacija (1958.) ostvarena je asketskom akromatskom trodijelnosti i namjernom nesigurnošću izvedbe (J. Denegri). Upravo Varijacija nepravilnim mrežom anticipira ciklus Varijabli iz ranih 60-ih. To je slika, (Variabli, 1962.) u proširenom značenju slike-objekta koja ukazuje na prostornu dinamičnu vertikalnu i njoj kontrapostiranu horizontalnu geometriju u izvedbi koje metodom rastera Kristl koristi jeftine (ne)slikarske materijale (žicu, konac, papir, drvo) približujući se čistoj geometriji po sebi. Na to se nadovezuje i ciklus Varijanti također iz ranih 60-ih. Autor je dvaju antologijskih filmova Zagrebačke škole crtanog filma: Šagrenska koža (1960.) i Don Kihot (1961.) gdje likove svodi na ideograme, a eksperimentira i s animacijom. Zbog pritisaka i neshvaćanja u okvirima Škole, odlazi u tadašnju Zapadnu Njemačku gdje postaje protagonist ključnih zbivanja njemačke kinematografije.
Tekst: Željko Marciuš, muzejski savjetnik Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb
Foto: Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb