U Budimpešti, u jednom od najljepših izložbenih prostora uz obalu Dunava, 3. ožujka 2020., pred mnogobrojnim uzvanicima bila je otvorena izložba Miroslav Kraljević, hrvatski modernist i tri najistaknutija sljedbenika Kraljevićeva nasljeđa u hrvatskom slikarstvu prve polovice 20. stoljeća, Uzelac – Gecan – Trepše. U dvije velike dvorane reprezentativnog prvog kata „Palače straže“ Várkert Bazára, međunarodnoj kulturnoj javnosti bio predstavljen je impresivan odabir, koji uz 55 najznačajnijih djela Miroslava Kraljevića prezentira i nekoliko antologijskih slika Milivoja Uzelca, Vilka Gecana i Marijana Trepšea, najvećim dijelom iz fundusa Moderne galerije. U toj svečanoj prigodi uzvanicima se u ime Ministarstva ljudskih resursa Mađarske obratio državni tajnik Péter Fekete, a u ime ministrice kulture Republike Hrvatske dr. sc. Nine Obuljen Koržinek prisutne je pozdravio dr. sc. Ivica Poljičak, državni tajnik Ministarstva kulture Republike Hrvatske. U svom govoru dr. sc. Ivica Poljičak je istaknuo kako je ova vrijedna izložba još jedna jedinstvena prilika, u nizu susreta, za produbljivanje dijaloga, razmjenu iskustava i ideja. Kulturni odnosi između dviju prijateljskih zemalja, Hrvatske i Mađarske, primjer su odlične i sadržajne suradnje u području kulture i umjetnosti.
O stvaralaštvu i značaju Miroslava Kraljevića govorio je autor izložbe, povjesničar umjetnosti i likovni kritičar dr. sc. Zvonko Maković: „Kraljevićev impresionizam pripada liniji Manet – Cézanne, ali kada se promatra s tematske razine jasno se vide referencije na onaj kompleks koji su najbolje definirali Manet, Degas i Caillebotte, slikari modernoga, urbanog života, ali i izrazito socijalne osviještenosti. Taj je socijalni aspekt imao svoja čvrsta uporišta u književnosti realizma i naturalizma. Pripadnost visokoj buržoaziji i eksploatiranje tema iz svakodnevice toga sloja, to su sadržaji koje će na dobar način u hrvatsko slikarstvo uvesti upravo Miroslav Kraljević. Dendizam i flanerstvo rođeni su u krugu kojemu su pripadali, uz Baudelairea, baš Édouard Manet i Gustave Caillebotte, a Miroslav Kraljević sljedbenik je te linije i po tome je on jedinstven u hrvatskoj umjetnosti. Nitko prije njega nije na tako jednostavan način ulazio u sve društvene sfere osjećajući se svugdje podjednako prirodno. Od kazališta, pomodnih salona do kavana i bordela. Kada slika trg i krovove kuća svoje Požege te most na Seinei, pogled na Panthéon ili prizore iz ruskog baleta u Théâtre Châtelet, pa one iz kavana i bordela, on sve promatra i prihvaća istim osjećajem.“ Uzvanike je pozdravio i Darko Puljašić, gradonačelnik Požege.
Najvredniji segment naše likovne moderne koji je bio prezentiran na ovoj izložbi dio je posebno osmišljenog kulturnog programa koji je pratio predsjedanje Hrvatske Vijećem europske unije.
Izložba koja se u Budimpešti mogla razgledati do 29. ožujka 2020. realizirana je uz potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Ministarstva ljudskih resursa Mađarske, Grada Požege i Turističkih zajednica grada Zagreba i grada Požege, a pratio ju je dvojezični katalog na engleskom i mađarskom jeziku u izdanju mađarskih partnera s tekstovima dr. sc. Zvonka Makovića i Biserke Rauter Plančić.
Grafičko oblikovanje kataloga potpisuje mađarski dizajner István Bába.
