U Providurovoj palači u Zadru otvoren postav zbirke NMMU-a “Jedan svijet”

U svečarskom i blagdanskom ozračju u nedavno obnovljenoj Providurovoj palači u Zadru, koja s Kneževom čini reprezentativni kompleks Dvije palače, zadarskoj kulturnoj javnosti, kao i brojnim gostima i uzvanicima iz Zagreba i cijele Dalmacije, predstavljen je jedinstven i neprocjenjivo vrijedan kulturni projekt koji je na najefektniji način prezentirala izložba “Jedan svijet”.  Riječ je vizionarskoj umjetničkoj sinergiji Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti iz Zagreba, Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i Grada Zadra te njihovom partnerskom ustanovom Narodnim muzejom Zadar, zahvaljujući kojoj će čak 199 kapitalnih djela iz Zbirke  NMMU biti privremeno smješteno u Providurovoj palači.

Kako počinju radovi na obnovi historicističke Vranyczanyjeve palače nakon dva velika potresa koji su 2020. pogodili Zagreb, u kojoj je smješten NMMU,  Muzejska zbirka preseljena je na dvije godine u reprezentativno kulturno zdanje u Zadru (za koje su arhitekti Iva Letilović i Igor Pedišić dobili Nagradu udruženja hrvatskih arhitekata “Viktor Kovačić” za najuspješnije ostvarenje u kategoriji arhitekture i urbanizma, kao i državnu Nagradu Vladimir Nazor za najbolje godišnje umjetničko ostvarenje na području arhitekture i urbanizma).
Na taj se način izmještene umjetnine žele što bolje zaštititi, a na određen način bila je to i prigoda da se Zadranima i njihovim gostima koji vole umjetnost omogući uživanje u ekskluzivnom kulturnom sadržaju.

Među remek-djelima hrvatske moderne umjetnosti koji su privremeni dom pronašli u Zadru je i velebno ulje na platnu “Gundulić zamišlja Osmana” Vlaha Bukovca, jednog od najznačajnijih i najplodnijih hrvatskih slikara, koji je u tom gradu 1884. imao svoju prvu izložbu. Tada je u Zadru boravio skoro dva mjeseca i za to vrijeme naslikao 11 portreta, a sada, 138 godina kasnije, opet je na simboličan način postao njegov “stanovnik” svojim majstorskim djelima.

Providurova palača sljedeće dvije godine bit će, među ostalim djelima, dom i “Autoportretu u lovačkom odjelu” Nastje Rojc, “Guščarici na Savi”  Nikole Mašića, “Highwayu” Ede Murtića, “Bonvivantu (Portret Ante Masovčića)”  Miroslava Kraljevića,  “Malom svijetu “ Emanuela Vidovića, “Pegazovom vrtu” Ferdinanda Kulmera,  “Kod stola (familija)” Vilka Gecana, "Kompoziciji III". Josipa Vanište, “Mog rodnog kraja” Ljube Babića, "Unus mundusu II" Željka Kipkea, “Portretu djevojčice” Vjekoslava Karasa, “Dami u bijelom” Slavka Kopača, “Semafora” Đure Sedera, tapiseriji “Od sunca” nedavno preminule svjetski priznate umjetnice Jagode Buić, kao i skulpturama “Diana” Frana Kršinića, “Usnula djevojka” Antuna Augustinčića, “Pas na tragu” Branislava Deškovića, “Oblik prostora “Ivana Kožarića”, “Metalna skulptura 22”,  Dušana Džamonje, “Torzo III.” Vojina Bakića - te brojnim drugim ikoničkim djelima hrvatske vizualne umjetnosti.

Među brojnim uzvanicima, koji su za tu prigodu stigli u Zadar, bili su i umjetnici Igor Grubić, Anabel Zanze, Jadranka Fatur, Izvor Pende, Dan Oki, Sandra Sterle, Darko Fritz, Hrvoje Hiršl, umjetnički fotograf Ivan Posavec...

“ Muzejske izložbe putuju svijetom otkako je „svijeta i vijeka“, ili barem otkako postoje specijalizirane ustanove posvećene prikupljanju, čuvanju i prezentiranju najznačajnijih postignuća čovjekove duhovnosti i umjetničkog iskaza. No, ono čemu danas svjedočimo daleko nadilazi uobičajenu praksu međuinstitucionalne razmjene i posudbe umjetnina na ograničeno vrijeme. Riječ je o prvom, rekli bismo „premijernom“ oživotvorenju dugo raspravljane kulturnopolitičke teme vezane uz mobilnost cjelovitih umjetničkih zbirki i stalnih muzejskih postava. Govorimo, dakle, o donedavno nezamislivom poduhvatu privremenog, ali cjelovitog preseljenja velikog dijela umjetnina iz fundusa jednoga muzeja u prostore druge muzejske ustanove- izjavila je otvarajući izložbu Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek te dodala "Uvjerena sam da će interakcija između nedavno obnovljenog raskošnog prostora dviju palača u kojem se isprepleću povijest, arhitektura i umjetnost raznih razdoblja s jedne strane te etabliranih zbirki ponajboljih umjetničkih djela iz fundusa Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti obogatiti i jedne i druge. Izlaganje u prostorima drugačijih recepcijskih i doživljajnih potencijala udahnut će dobro poznatim djelima novi život, razotkriti dosad neviđene slojeve značenja i omogućiti ponovno iščitavanje u novom svjetlu i kontekstu. S druge pak strane, jedinstveni prostor u središtu grada koji nudi nebrojene mogućnosti za realizaciju izvedbenih i izložbenih projekata, ali i prostor za obrazovne projekte, privlačenje publike i sudjelovanje zajednice nije morao dugo čekati da prihvati i privremeno udomi ekskluzivan umjetnički sadržaj. No važnije od ičega drugoga jest da se takvom muzeološkom suradnjom našim građanima omogućuje uvid u bogatstvo baštine koju smo naslijedili i koju čuvamo i te većem broju posjetitelja daruje privilegij uživanja u ljepoti ljudske kreacije."

Ministrica je naglasila kako je sigurna da će vrijedni reprezentativni prostor Providurove i Kneževe palače realizacijom privremenoga postava Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti postati istinska kuća umjetnosti i kulture, okupljalište otvoreno umjetnicima i najljepši božićni poklon svim Zadranima i njihovim gostima.

Uzvanike je uvodno pozdravio zadarski gradonačelnik Branko Dukić, a tu iznimno značajnu kulturnu suradnju Zagreba i Zadra u svom govoru je apostrofirao i Branko Franceschi, ravnatelj NMMU i kustos izložbe “Jedan svijet”.

Foto: izložba iz postava zbirke Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti "Jedan svijet" u Providurovoj palači u Zadru. Foto: Goran Vranić  i arhiva NMMU© Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb, 2022.

Skip to content