Marijan Trepše
U kavani, 1919.
ulje / ljepenka
43,7 x 51,7 cm
MG-2161
Marijan Trepše se već najranijim radovima poput slike U kavani iz 1919. predstavlja kao stvaratelj snažne ekspresionističke orijentacije. Cézanneovske postavke čistog slikanja i Kraljevićeve fascinantne odmake od simboličnoga i predmetnoga, Trepše razvija u skladu sa suvremenim poratnim europskim umjetničkim tokovima. Fine kavane i uglađene dame koje samo nekoliko godina ranije Kraljević obilazi i slika po Parizu, Trepše zamjenjuje opskurnim i jezovitim svratištima više nalik zlokobnim scenama iz njemačkih ekspresionističkih filmova. Baš kao kod Fritza Langa sve u kompoziciji sugerira strah i nelagodu. U poratnom razdoblju mladi umjetnici ‘praškog’ vala koji upravo počinju izlagati na Proljetnom salonu cijene Trepšea kao najbližu sponu s Kraljevićevim modernim idejama.
Marijan Trepše je slikarstvo diplomirao u Zagrebu. Tijekom kasnijeg usavršavanja u Pragu bavio se uglavnom grafikom kod profesora Maxa Švabinskog, a zatim odlazi u Pariz. Trepšeovi najviši umjetnički doprinosi ostvareni su upravo u prvom desetljeću karijere, a kasnije mu stvaralaštvo odlikuje virtuoznost tehnike. Uz značajan grafički opus radio je i vitraje od kojih se ističe ‘Golgota’ postavljena 1935. u Kapeli Ranjenog Isusa u zagrebačkoj Ilici. Kao scenograf Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu u razdoblju od 1925. do 1957. ostvario je čak 129 kompletnih kazališnih inscenacija.
Tekst: Lada Bošnjak Velagić, viša kustosica Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb
Foto: Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb