Motiv velegrada, konkretno Pariza u kojem je živio između 1911. i 1912. , predstavlja važan segment cjelokupnog stvaralaštva Miroslava Kraljevića (1885. – 1913.). Impersionističko i postimperisonističko izvorište cjelokupne urbane vizualnosti tog vremena, njegova fizionomija i prirodno okruženje, utjecale su na umjetnikovu složenu urbanu tipologiju i društvenu stratigrafiju. Ulice, mostovi, parkovi, šetnje i izleti u prirodu, glazbene dvorane, barovi, kavane i krčme, saloni i stanovi, sobe i bordeli, teme su i motivi na umjetnikovim slikama, crtežima i grafikama. Vrsnom realizacijom i prožimanjem temeljnih nagona Kraljevićeva djela svjedoče modernu egzistenciju i modernog slikara: grada u čovjeku i u čovjeka u gradu, razapetog između Erosa i Thanatosa.
Kroz tipološku prezentaciju na predavanju su opisani motivi, teme i sadržaji, a idejnom interpretacijom rasvijetljen je duh grada i epohe karakterističnog pariškog razdoblja, te utvrđena važnost Kraljevićevog utjecaja na stvaralaštvo mlađe generacije umjetnika, njegovih sljedbenika, Marijana Trepše, Miroslava Uzelca i Vilka Gecana, kao i usporednost sa stvaralaštvom njegovog suvremenika, slikara Josipa Račića.
Urbana geografija Pariza rasprostire se od eksterijera na slikama Pantheon, Most na Seini, Luksemburški parkovi, do ulaska u spomenute interijere grada u djelima U pariškoj kavani, U kavani, Muškarac s nagom ženom, Kokote, Tučnjava, Milovanje, Zagrljaj, Parovi u plesu).
Za Kraljevića je velegrad vizualno polje znakova i izložaka u kojem su svi društveni parametri naizgled isti – iluzija složene slike velegrada – što postupnim razotkrivanjem života iza fasada postaje mješavina vrijednosnih identifikacija o gradu i čovjeku: muškarcu i ženi, promatraču i promatranom, nervoznim, modernim, brzim, erotičnim i smrtnim karakterom prikaza i umjetnika.
Iz tipologije proizlaze i stilske odrednice, kao i utjecaji ponajviše iz razdoblja impresionizma i postimpresionizma.
Izgorjevši mlad od kronične bolesti 1913. u Zagrebu u dobi od navršenih 27 godina, u kratkom vremenskom razdoblju Miroslav Kraljević ostvario je djelo koje kao kulturno nasljeđe sjaji žarom što izvire ispod muzejske patine i konvencije prema nama i onima koji dolaze iza nas.
Željko Marciuš, muzejski savjetnik Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti
Reprodukcija: crtež Miroslava Kraljevića " U pariškoj kavani" iz 1912. iz zbirke Nacionalnog muzeja Moderne umjetnosti, Zagreb. Foto: Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb, 2023.