Ferdo Vesel
(Ljubljana, 1861. – Ljubljana, 1946.)
Stari Gorenac, s.a.
ulje na platnu, 47x41,2cm
MG-705
Ferdo Vesel jedan je od onih slovenskih slikara koji su dugo bili zaokupljeni impresionističkim načinom slikanja, pravcem koji je tada predstavljao anakronu pojavu u povijesti europskog slikarstva.
Vesel je studirao najprije u Beču, a kasnije u Műnchenu. Bio je prijatelj Ivane Kobilce, Riharda Jakopiča te Antona Ažbea. Kao apsolvent (1897. – 1890.) imao je atelje na minhenskoj akademiji kod prof. Wagnera. Zajedno s Jakopičem 1891. sudjelovao je u osnivanju privatne škole Antona Ažbea. Godine 1897. pozvan je da sudjeluje na drugom venecijanskom biennalu na kojem je ujedno bio prvi slovenski nagrađeni umjetnik. Redovito je izlagao s tadašnjom generacijom impresionista. U razdoblju između dvaju ratova povukao se u osamu, a u vrijeme Drugog svjetskog rata aktivno je sudjelovao u NOB-u. Tijekom života puno je putovao.
Slikarstvo Ferde Vesela kreće se od ranih realističkih radova pod utjecajem minhenskog školovanja pa do impresionističkog poimanja koje je već tada uvelike bio anakron izraz. Tijekom 90-tih god 19. st. posebno pod utjecajem Jakopiča s kojim je slikao pejzaže u Schwabingu razvio je tzv. ateljerski plenerizam što znači da je pleneristički način prenio u interijer. Zanimalo ga je proučavanje svjetla kako u eksterijeru, tako i u interijeru.
U ranom minhenskom razdoblju Vesel često radi doprsne portrete, prikaze glava i aktove na tamnoj pozadini ateljerskih smeđih tonova bez deskripcije pojedinosti, odnosno svođenjem slike na osnovna likovna izražajna sredstava. Svjetlost rahlo stupnjuje dok ponegdje naglašava suprotstavljajuće si svjetlosne efekte. U tim radovima evidentna je sličnost s radovima Antona Ažbea koji je važan kao predstavnik minhenskog realizma i za hrvatske umjetnike. Muzejska slika Stari Gorenac pokazuje sve navedene osobine minhenskog školovanja - lik starijeg muškarca na slici dan je s leđa u polu profilu, u gotovo monokromnoj toploj gami tamno smeđih tona koju prekida tanka bijela linija ovratnika, dok svjetlo s desne strane najizrazitije osvjetljava starčevo visoko ćelo što možebitno ukazuje na likovno naglašavanje poslovične mudrosti starijih osoba.
Tekst: Dajana Vlaisavljević, muzejska savjetnica © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb, 2023.
Foto: Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb, 2023.