Oznaka: Slava Raškaj

Slava Raškaj, Košara s voćem, 1898.

Slava Raškaj
(1877.–1906.)
Košara s voćem, 1898.
akvarel / papir, 29 x 37,9 cm
MG-538

Slava Raškaj (1877.–1906.) u hrvatskoj je povijesti umjetnosti značajna kao vrsna akvarelistica. Rođena je gluhonijema. Stalni motiv joj je rodni Ozalj. Otamo je 1885.–1893. otišla na školovanje u bečki Zavod za gluhonijeme, a po povratku u Zagrebu od 1895. uči slikarstvo kod Bele Čikoša (1864.–1931.), koji je i uvodi u Društvo hrvatskih umjetnika. Posljedično, Slava Raškaj izlaže na Hrvatskom salonu 1898/99., austrougarskoj izložbi u Petrogradu 1899. i Svjetskoj izložbi u Parizu 1900.

Košara s voćem Slave Raškaj iz 1898. godine majstorski je naslikan akvarel u kojem lazurni namazi finog prelijevanja boja i tonova grade uspjelu iluziju treće dimenzije. Središnje mjesto na slici zauzima krupni plan prikaza triju kruški ispred otklopljene pletene košare s voćem položene na stolu. Gotovo simetričnu kompoziciju suptilno dinamiziraju detalji poput različitog nagiba voćki ili diskretnih razlika u prikazu, primjerice, stolnjaka ili košare.

Tekst: Ivana Rončević Elezović, viša kustosica Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti ©Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb
Foto: Goran Vranić©Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb

Slava Raškaj, Lopoči I, 1899.

Slava Raškaj
(1877.–1906.)
Lopoči I, 1899.
akvarel / papir, 63,1 x 75,4 cm
MG-539

Slava Raškaj (1877.–1906.) u hrvatskoj je povijesti umjetnosti značajna kao vrsna akvarelistica. Rođena je gluhonijema u Ozlju, koji joj je stalni motiv. Iz Ozlja je 1885.–1893. otišla na školovanje u bečki Zavod za gluhonijeme, a po povratku u Zagrebu od 1895. uči slikarstvo kod Bele Čikoša (1864.–1931.), koji je i uvodi u Društvo hrvatskih umjetnika. Posljedično, Slava Raškaj izlaže na Hrvatskom salonu 1898/99., austrougarskoj izložbi u Petrogradu 1899. i Svjetskoj izložbi u Parizu 1900., gdje uz dvije zagrebačke vedute izlaže i Lopoče iz Botaničkog vrta.
Akvarel s prikazom lopoča Slave Raškaj naslikan je u Botaničkom vrtu u Zagrebu, gdje je Bukovac u plain airu radio sa svojim učenicima. Zanimljivo je da postoji Bukovčeva vrlo slična kompozicija Lopoča iz Botaničkog vrta naslikana 1898. godine tehnikom ulja na platnu. U oba je slučaja riječ o plenerističkom načinu slikanja, izravnog i spontanog studiranja motiva na otvorenom pri punom sunčevom osvjetljenju. Neizostavna je i referenca na izbor monetovskog motiva lopoča.

Tekst: Ivana Rončević Elezović, muzejska savjetnica Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb
Foto: Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb

Skip to content