Slava: Hrvatske umjetnice pozdravljaju Kiki Smith
Koncept: Branko Franceschi
Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Hebrangova 1, Zagreb
25.11.2021. – 28.1.2022.
Kustos: Branko Franceschi
Galerija umjetnina, Ulica kralja Tomislava 14, Split
11.2.2022. – 27.3.2022.
Kustosica: Jasminka Babić
Hrvatska javnost prvi put u svojim muzejskim institucijama ima priliku vidjeti radove čuvene američke umjetnice Kiki Smith. Svojom inventivnom i tehničkim postupcima neopterećenom multidisciplinarnom praksom Kiki Smith je osamdesetih godina u potpunosti promijenila način na koji se predstavlja ljudsko tijelo i tjelesnost uopće. To se posebno odnosi na motiv žene te općenito onog što se u umjetnosti smatralo područjem ženskog stvaralaštva kao što su motivi vezani uz snove, snoviđenja, čarobni, čarobnjački i intuitivni odnos prema stvarnosti, posebno prirodi. Radovi Kiki Smith predstavljeni su zajedno s radovima hrvatskih umjetnica iz zbirke NMMU izvedenim u rasponu od sto godina, koji sa stvaralaštvom Kiki Smith ostvaruju rezonancu i suglasje. Riječ je o postavu koji povezuje dvije umjetničke scene u vremenu i prostoru. Međunarodnu umjetničku zvijezdu koja je zbog naše kulturne (samo)izoliranosti kod nas izvan umjetničke scene praktički nepoznata, u lokalni će javni diskurs uvesti nama dobro poznate umjetnice. Izložba se osim u Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti postavlja i u Galeriji umjetnina u Splitu (11. 2. 2022. – 27. 3. 2022.), a svaki muzej predstavit će radove hrvatskih umjetnica iz svoje zbirke. Katalog izložbe popratit će oba postava pa će njegovom distribucijom i inozemna publika privučena karizmom Kiki Smith upoznati stoljeće plodnog rada naših umjetnica. Lijepa je to pozicija solidarnosti i sestrinstva po vokaciji koja nadilazi sve kurentne odnose moći i planetarne slave.
Hrvatske umjetnice u postavu izložbe: Nevenka Arbanas, Biserka Baretić, Jagoda Buić, Vlasta Delimar, Ina Drutter, Marta Ehrlich, Ksenija Kantoci, Nives Kavurić Kurtović, Milena Lah, Sofija Naletilić Penavuša, Vesna Popržan, Slava Raškaj, Nasta Rojc, Edita Schubert
Životopis umjetnice
Kiki Smith poznata je od 1980-ih po svojoj multidisciplinarnoj praksi koja se bavi temama općeg ljudskog stanja i njegovog odnosa prema prirodnom svijetu. U svom radu koristi široku paletu materijala čime neprestano proširuje i razvija opseg svog opusa koji uključuje skulpturu, grafiku, fotografiju, crtež i tekstil.
Osamdesetih je Smith doslovno samostalno preokrenula figurativnu tradiciju u kiparstvu, stvarajući predmete i crteže na temelju organa, staničnih oblika i ljudskog živčanog sustava te korištenjem neuobičajenih materijala. Njena kasnija praksa uključuje motive životinja, domaće predmete i narativne tropove iz klasične mitologije i narodnih priča. Život, smrt i uskrsnuće tematski su putokazi u mnogim instalacijama i skulpturama čiji česti topos je rodna tematika s naglaskom na konstituiranje arhetipskih ženskih tipova i situacija. Njena interpretacija motiva uz kulturološke reference nadahnjuje se oniričkom dimenzijom stvarnosti.
Kiki Smith je širom svijeta organizirala brojne samostalne izložbe širom svijeta, uključujući preko 25 muzejskih izložbi. Njezin je rad predstavljen na pet venecijanskih bijenala, uključujući izdanje 2017. godine. Članica je Američke akademije za umjetnost i riječ i Američke akademije za umjetnost i znanost, a 2017. Kraljevska akademija umjetnosti u Londonu dodijelila joj je titulu počasnog kraljevskog akademika. Prije toga, Smith je 2006. godine od strane časopisa TIME prepoznata kao jedan od “TIME 100: Ljudi koji oblikuju naš svijet”. Ostale nagrade uključuju Skowheganovu medalju za kiparstvo 2000. godine; medalju Edwarda MacDowella iz 2009. godine; nagradu Nelson A. Rockefeller za 2010., medalju američkog Ministarstva vanjskih poslova za umjetnost iz 2013. godine, koju joj je dodijelila Hillary Clinton; i nagradu za životno djelo iz 2016. godine, koju je među ostalim dodijelio Međunarodni kiparski centar. Predaje na NYU i Sveučilištu Columbia.
Fotografije iz postava izložbe Slava: Hrvatske umjetnice pozdravljaju Kiki Smith u NMMU. Foto: Goran Vranić i Marija Kalmeta©Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb