Mladen Stilinović
Sit gladnom ne vjeruje / SMRT, 1990.
emajlirani / metalni tanjur
pr=220 mm
MG-6358
Jedan od najpoznatijih predstavnika hrvatske i jugoslavenske konceptualne umjetnosti, Mladen Stilinović rođen je 1947. u Beogradu, gradu za kojeg je nakon povratka obitelji u Zagreb 1959. ostao snažno umjetnički vezan, družeći se i surađujući s umjenticima kao što su Neša Paripović, Raša Todosijević, Marina Abramović i drugi. Kao i brat Sven Stilinović, s kojim će od 1975. surađivati u Grupi šestorice autora, Mladen Stilinović je napustio srednju školu, te se samostalno posvetio naobrazbi. Isprva su ga privukli književnost i filozofija, a zatim i film. Do polovice 70-ih snima desetak eksperimentalnih filmova, ali ga interes, sasvim u skladu s osnovnim načelima konceptualne umjentosti, vodi dalje, prema istraživanju odnosa između jezika, umjetnosti i ideologije. Najprije izrađuje kolaže na kojima u neobične veze dovodi svakodnevni jezik i uporabne predmete, a zatim isti postupak primjenjuje i na području tzv. novih medija, kao što su knjiga umjetnika ili film. Stilinovićeva temeljna umjetnička preokupacija bila je posvećena ispitivanju odnosa između čovjeka i jezika. Smatrao je da je svaki jezik kontaminiran ideologijom i da je ljudska osobnost bitno određena načinom na koji čovjek uči određeni jezik. Premda u objektu “Sit gladnom ne vjeruje” koristi narodnu poslovicu, a ne primjerice jezik državnih vlasti iz socijalističkog i post-socijalističkog povijesnog razdoblja, Stilinović nema iluzija: iza jezika uvijek stoji društveno uređenje. “U većini radova upotrebljavam stvari iz svakidašnjeg života: tanjur. žlicu, novac, jaja, kolače...Oni govore o moći i ucjeni Države i o njezinim mehanizmima kojima nas manipulira, novcem, jezikom, raznim poslovima.”. Upitan jednom prilikom zašto naslovima pojedinih radova dodaje riječ “smrt”, Stilinović je izjavio da ju pridružuje samo onim sintagmama koje zvuče prijeteći. I doista, parole i poslovice kao što su “Tko radi, ne boji se gladi” ili “Tko ne radi, ne mora ni jesti.”, ne prosvijećuju, nego upozoravaju. Stilinović bi rekao da nas one formiraju i normiraju, čine dijelom određene društvene zajednice čija načela funkcioniranja, međutim, ne moramo uzimati zdravo za gotovo.
Tekst: Klaudio Štefančić, viši kustos Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb
Foto: Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb