Ivan Lesiak, Rađanje, 1975.

Ivan Lesiak
Rađanje, 1975.
ulje na šatorskom platnu
174 x 166,5 cm
MG-3915

Ivan Lesiak (1929. – 2008.) istaknuti je hrvatski buntovno-angažirano-figurativni, nadrealni i popistički kipar, slikar i grafičar koji potvrđuje tezu o postojanosti figurativnog (Z. Rus) i u vrijeme visoke moderne nesklone figuraciji. Istaknuti je član Biafre, umjetničke grupe koja djeluje u Zagrebu (1970. – 1978.) protiveći se apstrakciji jer lišava čovjeka središnje uloge u umjetnosti. Od 1974. priređuju izložbe i akcije na ulicama. Za Lesiaka je karakteristična oštra, katkada surova ekspresivnost, a tematika su bremeniti problemi zbilje. Bavi se pitanjem humanizma i slobode u modernom društvu, ali i referencijama na staroegipatsku umjetnost (Autoportret s Nefertetom, 1974.), antiku, stilski zakašnjelu nadrealnost i pop-art, ocrtavajući i suprotnosti između rudimentarna humora i melankolične kupke. Karakteristična je autorova ekspresivna i snažna figuracija te naturalistički postupci u svim medijima. Inspiriran je i slikarstvom L. Signorellija, M. Stančića i M. Chagalla te tjeskobnim dijelom filozofije književnosti M. Krleže koga i portretira (reljefi Krleža, 1984.; Krleža 1986.). Slika Rađanje (1975.) izvedena na šatorskom platnu prikazuje naturalističku brutalnost poroda (istiskanja novorođenčeta) na način na pregnuća i svekolike boli te sugerirana krika rađanja što posjeduje i simbolske konotacije. Diplomirao je kiparstvo na ALU-u u Zagrebu 1959. (F. Kršinić). Studijski je boravio u Grčkoj 1963. – 1964. i Egiptu 1973. – 1974. Radio je i reljefe u duhu poetskog simbolizma, a u crtežu i grafici bavi se potrošačkim društvom i suvremenom civilizacijom. U Zagrebu su mu postavljeni aluminijski reljefi na otvorenom (Ljubavno putovanje, 1987.) Djela mu se nalaze u mnogobrojnim zbirkama i muzejima u zemlji i inozemstvu. Dobitnik je nagrada „Josip Račić“ 1983. i „Vladimir Nazor“ 1996. te nagrada HDLU-a 1997. i HAZU-a 2003.

Tekst: Željko Marciuš, muzejski savjetnik Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb
Foto: Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb