Milivoj Uzelac
Portret žene u prugastoj suknji, 1941.
ulje na platnu
136 x 93 cm
MG-2887
Milivoj Uzelac (Mostar, 1897. – Cotignac u Francuskoj, 1977.) bio je jedan od ključnih umjetnika hrvatskog modernizma. Školovao se u Banja Luci, Zagrebu i Pragu, gdje je usavršio svoje slikarske vještine. U Pragu je bio je blizak s nekoliko istaknutih suvremenika, kao što su Vilko Gecan (Kuželj kraj Broda na Kupi, 1894. – Zagreb, 1973.), Marijan Trepše (Zagreb, 1897. – 1964.) i Vladimir Varlaj (Zagreb, 1895. – 1962.). Zajedno čine predstavnike nove ekspresionističke struje u Hrvatskoj pa ih se često naziva i Praškom četvoricom. Nakon povratka iz Praga, 1919. godine, Uzelac je bio djelatan u Zagrebu samo nekoliko godina. Već 1923. godine, napustio je domovinu te je otišao u Francusku. Tamo su ga nadahnuli veliki europski umjetnički pravci, poput fovizma, ekspresionizma i kubizma. Iako je živio i radio u Francuskoj, redovito je izlagao na domaćim izložbama te je uvelike utjecao na novu generaciju hrvatskih slikara međuratnog razdoblja.
Umjetničko stvaralaštvo Milivoja Uzelca u Francuskoj nakon 30-ih godina 20. stoljeća prožeto je spojem boja, oblika i emocija. Njegovo djelo "Portret žene u prugastoj suknji" iz 1941. godine ističe se modernističkim duhom uz realistične elemente. U središtu kompozicije nalazi se žena, prikazana u sjedećem položaju s blago pogrbljenim držanjem i sklopljenim rukama. Njezin zamišljen pogled doprinosi dojmu introspektivnosti i suptilne intime. Lice prikazane žene zatamnjeno je sjenama, čime Uzelac postiže dubinu emocija i tajanstvenost. Dugačka prugasta suknja, koja se ističe kombinacijom zelenih, ružičastih i bijelih tonova, dinamički dominira slikom i nosi njezin ritam. Pozadina je jednostavne plave boje, dok pod u nijansama crvene i narančaste boje unosi toplinu i snažan vizualni kontrast, što dodatno ističe lik žene. Uzelac u ovom djelu vješto spaja dekorativnost i emocionalnost. Njegov intenzivan kolorit, promišljen izbor kompozicije te intimni ambijent doprinose stvaranju slike koja odiše spokojem, ali i skrivenom napetošću. Upravo su ti elementi karakteristični za Uzelčev pristup portretima tijekom kasnije faze stvaralaštva, kada je njegovo slikarstvo dostiglo zrelost i izražajnu snagu.
Tekst: Luciana Fuks, kustosica pripravnica Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb
Foto: Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb