Vlaho Bukovac, Portret Huge Vasilija Hoyosa, 1895.

Vlaho Bukovac
Portret Huge Vasilija Hoyosa, 1895.
ulje/platno
145x98cm
MG-299

Vlaho Bukovac (1855.-1922.), začetnik je hrvatske moderne. Znatiželjan i pustolovan duh vodi ga već kao djete u Ameriku. Zahvaljujući panslavenski usmjerenom književniku, Medi Puciću i biskupu Strossmayeru odlazi na školovanje na prašku akademiju, École des beaux-arts. Slika pod utjecajem Alexandra Cabanela, eklektičnog slikara povijesnih i religioznih kompozicija u duhu službenog akademizma. S vremenom upoznaje impresionističko slikarstvo i orijentalizam te razvija svoj likovni izraz oslanjajući se na realizam, impresionizam i povremeno simbolizam. Nakon završenog studija 1880. zahvaljujući uspjesima na Pariškim salonima, u Parizu otvara atelje. Istodobno slika u Dalmaciji i Engleskoj, a 1893. nastanjuje se u Zagrebu gdje 1895. inicira izgradnju Umjetničkog paviljona. Društvo hrvatskih umjetnika osniva 1897. godine koje se suprotstavlja Kršnjavijevom Hrvatskom društvu umjetnosti, osnovanom 1879. pozivajući umjetnike na slikanje u pleneru čime daje poticaj hrvatskoj moderni. Pod njegovim utjecajem slikari počinju slikati svjetlijom paletom, odbacuju galerijski smeđu ton, tvoreći varijantu hrvatskog realističkog slikarstva svijetla kolorita zvanu zagrebačka šarena škola. Zbog neslaganja s Kršnjavim, Bukovac odlazi najprije u Cavtat 1898., potom 1903. u Prag kao profesor na tamošnjoj akademiji.
Bukovčevo najaktivnije umjetničko razdoblje je tzv. zagrebačka faza (1893. – 1898.) koje se stilski nastavlja na pariški plenerizam. Jedan od brojnih portreta tog razdoblja je portret mladog, elegantnog Hoyosa. Suptilan osjećaj za svijetle tonove vidljiv je na inkarnatu lica te blago titravoj površini odijela. Lik mladog čovjeka izranja iz tamne pozadini dekorativnog saga slikan sitnim potezima kista, dajući tako slici i određeno simboličko značenje. Profinjene ruke ukrašene diskretnim prstenjem vrhunac su slikarske vještine.

Tekst: Dajana Vlaisavljević, muzejska savjetnica Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb
Foto: Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb

Skip to content