Vojtěch (Adalbert) Hynais
(1854. – 1925.)
Portret Hermana Bolléa, 1877.
ulje na platnu, 110,7x80,5 cm
MG-276
Vojtěch Hynais je jedan od najznačajnijih čeških slikara, grafičara i dizajnera s kraja 19. i početka 20. stoljeća. Rođen je u Beču gdje je i završio likovnu akademiju. Kasnije se upisuje u školu Anselma Feurbacha (1829. -1880.) jednog od vodećih njemačkih klasicističkih slikara. U skladu s tadašnjim uobičajenim načinom likovnog obrazovanja, odlazi u Rima, najprije 1874. sa slovenskim slikarom Janezom Šubicom s kojim u Rimu izrađuje freske za jedan hospicij, a drugi put 1877. s Feurbachom. Vrativši se u Beč, brzo okončava naruđbu koju je dobio od biskupa Strossmayera te odlazi na stipendiju u Pariz gdje živi od 1878. do 1893. godine. U Parizu upoznaje Vlahu Bukovca što će kasnije biti od velike pomoći našemu slikaru kada dolazi u Prag. Obojica će istovremeno biti profesori na praškoj likovnoj akademiji i dobri prijatelji. Hynais je neko vrijeme boravi u New Yorku zajedno sa svojim pariškim profesorom, Paul-Jacques-Aimé Baudryjem (1826. – 1886.) radeći na izradi stropnih dekoracija jedne tamošnje vile.
Stilski njegov je opus heterogen, od akademski slikanih religioznih i mitoloških scena, preko realističkih portreta te proto-impresionističkih pejzaža i simbolističkih kompozicija. Hynais je također bio jedan od osnivača bečke secesije.
Realistički građanski portret samosvjesnog Bolléa slikan je u smeđe – riđim tonovima. Kosa, inkarnat lica i ruku te krzno kaputa dani su toplim tonovima smeđe crvenkastih tonova što u kombinaciji s tamno smeđom pozadinom i bojom kaputa dodatno pridonosi eleganciji pa čak i uzvišenosti austrijskog arhitekta koji će se uskoro stalno nastaniti u Zagrebu. Hynaisovo slikarsko umijeće posebno je vidljivo u slikanju ruku s izraženim plavičastim žilama, a njegov realizam sveden je na slikarsku bit, bez suvišne deskripcije. Potezi kista povremeno su crtkasti (krzno) što ukazuje na slikarevo poznavanje suvremenih slikarskih pojava.
Tekst: Dajana Vlaisavljević, muzejska savjetnica NMMU © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb, 2022.
Foto: Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb, 2022.