Josip Račić
Pont des Arts, 1908.
ulje / ljepenka
29,1 x 46,5 cm
MG-762
Josipu Račiću (1885.–1908.) u pučkoj je školi nastavnik crtanja bio Oton Iveković. Litografski zanat izučio je u litografskoj radionici V. Rožakowskog u Zagrebu od 1899. do 1903. godine, a tijekom 1903. godine polazio je tečaj slikanja i risanja kod Bele Čikoša Sesije i Mencija Clementa Crnčića. U proljeće 1904. godine odlazi u Beč, a potom u München u školu Antona Ažbea. Bavi se satiričnom i reproduktivnom grafikom. U Berlinu 1905. godine radi u litografskom zavodu za reprodukcije Richard Bong. U jesen iste godine upisuje crtačku školu Akademije likovnih umjetnosti u Münchenu kod Johanna i Ludwiga Hertericha te Huga von Habermanna. Molba za stipendiju hrvatske vlade mu je odbijena. U Münchenu se druži s Vladimirom Becićem, Miroslavom Kealjevićem i Oskarom Hermanom te u okviru Akademije postaju poznati kao Die Kroatische Schule. Godine 1906. crta karikature za humoristički list Koprive. Posljednju godinu svoga života, 1908. boravi u Parizu, gdje nastaje niz uspješnih radova.
Slika Pont des Arts (1908.) jedna je od najpoznatijih veduta u hrvatskom slikarstvu i jedna od posljednjih Račićevih slika. Iste godine izveo je i niz akvarela s motivima pariških veduta uz Seinu, Luksemburški park, Place d'Etoile, kao i prikaza bulevara i kavana. Ova djela ujedno predstavljaju i vrhunac Račićeve “modernosti“, koja se očituje u jednostavnim reduciranim kompozicijama, korištenju stiliziranih oblika te velikih ploha boje s naglašenim potezom kista. Znakovita je na njima lirska nota lišena sentimentalnosti, koja prikaz bučne vreve Pariza stišava do intimističke ambijentalnosti. Osobito je na slici Pont des Arts dinamika prostora kompozicije postignuta sumarnošću likovnih sredstava u sivkasto-beige tonovima, s moćnim dijagonalnim prodorom keja uz obalu rijeke, koji se suprotstavlja snažnoj horizontali mosta i obrisa grada u gornjoj polovici slike.
Tekst: Ivana Rončević Elezović, muzejska savjetnica Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb, 2023.
Foto: Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb, 2023.