Ivan Generalić, Pogreb Štefa Halačeka, 1934.

Ivan Generalić
Pogreb Štefa Halačeka, 1934.
ulje, platno
50 x 47 cm
MG-2120

Hlebinski autodidakt Ivan Generalić u slici Sprevod Štefa Halačeka iz 1934. jasnim crtežom, plošnom kompozicijom i naglašenim simboličnim lokalnim bojama bilježi pomirenost svojih suseljana sa svakom sudbinom, pa i sa smrtnom. Proporcije tipiziranih likova simbolično su deformirane do groteske, a lokalitet specificira tradicionalna obredna povorka i karakteristični ambijent – podravske kuće i koraljne krošnje vrbi u pustoj ravnici pod debelim snijegom. Generalić viđeno i doživljeno isprepliće sa snovima i sjećanjima, ne slikajući stvarnost nego iz stvarnosti proizašle emocije. Siromah Štef Halaček često je obilazio Generalića. Na Štefekove brojne zamjerke Generalićevu umijeću, slikar je odgovorio naslikavši mu živomu sprovod.

Sprevod Štefa Halačeka je na povijesnoj i kritičkoj izložbi 50 Ans d'Art Moderne u Bruxellesu 1958. bio izložen uz Braquea, Chagalla, Picassa, Matissea, Kleea i Kandinskog, a međunarodna je kritika isticala Generalićev autentičan doprinos suvremenom svjetskom slikarstvu.

Fascinantni urođeni talent Ivana Generalića je u Hlebinama 1930. prepoznao i počeo poticati Krsto Hegedušić. Generalić izlaže kao gost na izložbi Udruženja Zemlja od 1931. Život na selu u početku kritički oslikava akvarelom, a kasnije često uljem i temperom na staklu. Nakon Drugoga svjetskog rata središnja je osoba tzv. Hlebinske seljačke slikarske škole, a seoski su prizori bliži lirskoj idealizaciji, metaforičnosti i fantastici. 1970-ih se posvećuje simboličkim i egzistencijalnim temama. Doživio je svjetsku slavu i sedamdesetak je puta samostalno izlagao u zemlji i inozemstvu.

Tekst: Lada Bošnjak Velagić, viša kustosica Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb
Foto: Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb

Skip to content