Frano Kršinić
(1897. – 1982.)
Plesačica, 1933.
bronca
165,5 x 30 x 81 cm
MG-2200
Akademik i akademski kipar, praški student, zagrebački profesor na Akademiji likovnih umjetnosti i rektor, lirskom dušom bio je uronjen u rodno mediteransko okruženje, a s umjetničkim i pedagoškim radom ostvarenim u Zagrebu. Svoju suptilnu, diskretnu i profinjenu oblikovnu formu zapečatio je umjetničkim djelovanjem više od pola stoljeća u hrvatskoj modernoj umjetnosti. Kršinić je na moderan način obnovio staru mediteransku kiparsku tradiciju, sjedinjujući visoku zanatsku kulturu oblikovanja s neposrednim shvaćanjem suštine stvari u kojemu dominira lirska osjetilnost, lakoća diskretnih pokreta i blagost ozračja. Opus mu je konsolidirana cjelina zaokruženih sintetskih oblika i visokih artističkih ostvarenja u punoj kiparskoj čistoći modelacije.
Majstor polaganoga senzibiliteta, perfekcionist i virtuoz, likovni je izričaj obogaćivao i usavršavao u svojemu najplodonosnijem razdoblju tijekom tridesetih godina, iz kojeg je graciozno pokrenuta Plesačica mekane izvedbe. Uspravljeni ženski akt vitkog tijela u stavu prema naprijed i glave spuštena pogleda u poluprofilu desno između uzdignutih savijenih ruku u raskoraku je, s desnom nogom na prstima i postavljena je na plitko izduženo postolje. Poetika mladoga ženskog tijela oblikovana je u besprijekornoj sintezi plastičnosti. Ljepota akta zrači spokojem i harmonijom, ritmičnošću i skladom prikaza.
Razrađujući motive žena Kršinić je dosegnuo metafizička načela bivstvovanja u kojemu se razrješava prastara antiteza tijela i duha. Njegovi poetski ženski aktovi najbolja su djela te vrste u našoj umjetnosti po svojoj čistoj ljepoti oblika i površine u kojima je ženstvenost uzdignuta do razine simbola.
Tekst: Tatjana Gareljić, muzejska savjetnica Nacionalni muzej moderne umjetnosti © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb, 2022.
Foto: Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb, 2022.