Henryk Siemiradzki, Pejzaž s likovima iz antike, 1877.

Henryk Siemiradzki (1848. – 1902.)
Pejzaž s likovima iz antike, 1877.
ulje na platnu, 49,5x64,5cm
MG-144

Henryk Siemiradzki jedan je od najpoznatijih poljskih slikara figuralnih kompozicija s temama iz starorimske povijesti te biblijskih i mitoloških motiva. Rođen je u poljskoj obitelji koja se doselila u Harkovsku oblast, tada u okviru carske Rusije. U Harkovu se školuje i studira što je vjerojatno utjecalo na njegov širi pogled na svijet u vremenu velikih nacionalnih poruka i ideja što se ogledalo u izboru tema njegovih slika koje nisu u znatnoj mjeri vezane za poljsku povijest. Siemiradzki je slikao motive i iz ruske povijesti što mu još i danas rigidni čuvari nacionalnih vrijednosti ne zaboravljaju.

Širinu koju je imao u izboru tema i motiva svojih djela nažalost nije u istoj mjeri pratila likovna širina - uporno ustraje na konzervativnom akademskom slikarskom načinu u vremenu kada i u njegovu okruženju organizirano djeluju umjetnici naprednijeg realističnog likovnog izraza okupljeni u pokret Peredvižniki.

Henryk Siemiradzki diplomirao je slikarstvo 1871. na petrogradskoj akademiji, prethodno, 1864., završivši studij prirodoslovlja. Neko vrijeme boravi u Műnchenu, a 1872. seli se u Rim gdje će u svojoj villi imati atelje koji je bio važno mjesto okupljanja tadašnjih velikaša i osoba iz javnog društveno-kulturnog života, posebno Slavena. Određena dvojnost likovnog poimanja označila je njegov cjelokupni slikarski opus. S jedne strane privrženost akademskom načinu rada, s druge strane zatomljeni intuitivni interes za slikanje u prirodi i zainteresiranost za likovni jezik, odnosno tzv. „čisto slikarstvo“. Preuzet atmosferom talijanskog pejzaža naslikao je i određeni broj malih pejzaža u plein-airu koje karakterizira neposrednost doživljaja i izraza. Tako je povremeno slikao malene pejzaže talijanskih pokrajina koji su bili lišeni atelijerske dotjeranosti i usiljenosti, kao što je to primjerice slika Pejzaž s antičkim likovima, 1877. Kameni most, stijena i arhitektura slikani su različitim sivim nijansama kao i stabla koja se nalaze na obronku iznad mosta. Veliko tamnozeleno stablo koje baca popodnevnu sjenu zatvara koloristički elegantnu kompoziciju. Scena nije opterećena dekorativnim pojedinostima niti luminističkim efektima kojima obiluju figurativne kompozicije. Slikao je konkretne arheološke, arhitektonske i pejzažne motive te ih po potrebi uklapao u veće figurativne kompozicije.

Tekst: Dajana Vlaisavljević, muzejska savjetnica Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti©Nacionalni muzej moderne umjetnosti,Zagreb
Foto: Goran Vranić©Nacionalni muzej moderne umjetnosti,Zagreb

Skip to content