Antun Motika
U kupaoni, oko 1931.
gvaš/papir
MG-1650
Nakon diplome na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1926., Antun Motika istodobno pohađa poslijediplomski studij slikarstva kod Ljube Babića i crta karikature u satiričkom listu Koprive. Posao profesora na mostarskoj gimnaziji i odlazak na devetomjesečni studijski boravak u Pariz 1930., presudno će, međutim, utjecati na njegovo slikarstvo.
Slika „U kupaoni“ jedna je od nekoliko Motikinih prikaza boravka u Parizu. Studentske i „stipendističke“ sobe u veliki centrima Europe, hrvatskim su umjetnicima služile i kao dnevni i kao radni prostori, što znači da je stan - najčešće jednosoban - bio i kuhinja, i soba, i kupaonica, i atelier. Na nekoliko je slika iz tog perioda Motika jasnije prikazao izgled tog prostora. Primjerice, „Soba u Parizu 2“ (1930) na lijevoj strani prikazuje krevet s nekoliko slika naslonjenih na zid; u podnožju kreveta je mala peć na drva, a na desnoj strani su mala kuhinja i velika bijela kada. Bijelu kadu razaznajemo i na ovoj slici, kao i raster podnog popločenja (tepiha?). Naslikati ne samo ono što oko vidi, nego prikazati iskustvo gledanja, to je zadaća koju si je Motika bio postavio. Na slici, konture ljudskih figura, žene koja izlazi iz kade i muškarca koji ju promatra, rastaču se u atmosferi isparavanja tople vode; obojene plohe su nekonzistentne; prizorom dominiraju obojene mrlje, a ne forme ili figure, pa sve skupa impresionistički treperi i gotovo nestaje iz vidokruga.
Tekst: Klaudio Štefančić, kustos Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb, 2022.
Foto: Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb, 2022.