U svom novom iznimnom prostoru u kompleksu Prve hrvatske štedionice u Oktogonu, koji će nakon kompleksne obnove postati ekskluzivan izložbeni prostor u Zagrebu, Nacionalni muzej moderne umjetnosti 23. studenoga predstavio je izložbu Punćela Dubravke Lošić, jedne od najznačajnijih hrvatskih suvremenih likovnih umjetnica. Izložbu je otvorio predsjednik Vlade Andrej Plenković, što svjedoči o važnosti tog prostora za kulturni život Zagreba, Hrvatske pa i šire. Tom prigodom hrvatski premijer je, između ostaloga, izjavio: "Izuzetno mi je drago da danas svjedočimo još jednom novom kulturnom središtu Donjega grada. Činjenica da smo ovaj prostor kao država dali na korištenje Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti je poruka Vlade koliko joj je stalo da uz sve što radimo na Gornjem gradu, dobije svoju refleksiju na Donjem gradu, i to u ovom prekrasnom prostoru nekadašnje štedionice u Oktogonu, praktički u srcu Zagreba, i predstojeća obnova, pokazat će kako će i ovaj prostor zasjati, kao što su i mnogi prostori koje obnavljamo u Zagrebu nakon potresa dobili novo ruho."
O značaju novog prostore Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti govorila je i ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, emotivno dodajući kako je otvorenje tog prostora izniman događaj i zaista dan velikog uzbuđenja. "Nakon što smo osigurali prostor za Hrvatski športski muzej, za Hrvatski muzej naive, za Hrvatski povijesni muzej te nakon što smo Hrvatskom restauratorskom zavodu osigurali prostor Tvornice duhana Zagreb, započeli izgradnju druge scene Hrvatskog narodnog kazališta koja će dogodine biti otvorena, evo nas u još jednom prostoru u centru grada koji smo uspjeli osigurati za naš Nacionalni muzej moderne umjetnosti. Drago mi je da se ovaj prostor otvara izložbom Dubravke Lošić, ne samo zato jer je riječ o umjetnici koja nas svakom svojom izložbom ispočetka iznenadi snagom, kreativnošću i moći umjetnosti koju iskazuje, nego što je nekako njezina sudbina zadnjih godina slična sudbini ovog muzeja. Ona je gubila, nažalost, jedan za drugim svoje prostore u kojima je imala atelijere i prostore u kojima je trebala održavati izložbe, a tako je nekako i Nacionalni muzej moderne umjetnosti morao zbog potresa i obnove, kao i brojni drugi muzeji, evakuirati svoju građu i započeti obnovu koja je vrlo neizvjesna i kompleksna. I tu bih zaista posebno pohvalila Branka Franceschija koji je velikim iskorakom - postavljanjem izložbe iz fundusa u Zadru u prostoru Dviju Palača koje smo obnovili i otvorili u našem mandatu, pokazao da taj privremeni problem s prostorima u Zagrebu ne mora značiti da hrvatska kulturna javnosti, i šira javnost, bude uskraćena za uvid u ta vrhunska djela hrvatske moderne umjetnosti. To je zaista bilo prvi put da je jedna nacionalna institucija na takav način iskoračila iz svojih prostore i izvan glavnog grada i na tome zaista moram čestitati."
Ministrica Nina Obuljen Koržinek optimistično je dodala kao se nada da će u sljedećim mjesecima sve češće biti na događanjima u potpuno obnovljenim prostorima koji će otvoriti svoje stalne postave, što ju, kako je rekla veseli i ispunjava ponosom. " Bili smo bespomoćni, nismo znali kako ćemo pristupiti obnovi, a u ovom trenutku samo u Zagrebu obnavljamo 15 što gradskih, što državnih muzeja. Iskoristili smo tu veliku katastrofu koja nas je sve snašla da bi Hrvatskoj i glavnom gradu, ali i drugim dijelovima ostavili zaista reprezentativne obnovljene, suvremene kulturne prostore"
Referirajući se na odabir prve izložbe u Oktogonu, koji će nakon završetka obnove imati u funkciji skoro 3000 četvornih metara, ravnatelj Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti Branko Franceschi otkrio je simboliku između naziva izložbe i značaja NMMU za kulturni životu Hrvatske.
"Simbolika Punćele kukuljice, koja znači transformaciju, kako smo nazvali ovu izložbu u ovom prostoru, zapravo je na tragu onoga što se ovdje događa. Mi smo sada u poziciji da postanemo ponajbolji muzejski leptir u Zagrebu, Hrvatskoj pa i šire. A optimistične pretpostavke su da se to već može dogoditi do kraja 2025. Nakon dvije godine zaželjeli smo se organizacije izložbe u Zagrebu, zaželjeli smo se zagrebačke publike, nadamo se i ona nas. A, evo, sada gostujemo po Hrvatskoj i pragmatično pokazujemo da promjena naziva u Nacionalni muzej moderne umjetnosti ima smisla i po dosegu, a ne samo po djelovanju.
Izložba Dubravke Lošić, rekao je ravnatelj NMMU bila je planirana tri godine i trebala je biti postavljena u muzejskom sjedištu u palači Vranyczany - Dobrinović, što se zbog cjelovite obnove palače nije moglo dogoditi, pa je u međuvremenu postavljena u Splitu u suradnji s kolegama iz Galerije umjetnina, što se inače naziva White Cube izložbeni prostor, bijela galerijska kocka. Ali ja sam ove radove prvi puta vidio u Dubravkinom atelijeru, u Dubrovniku koji je bio u derutnom stanju, ali mu je ona udahnula život. Potom se, uselila u sličan prostor u Blatu na Korčuli, koji je također uredila. I samo kao kuriozum, ona je svojim radovima, koje je proizvela svojim rukama, ispunila skladište tvornice u kojoj je na vrhuncu radilo 120 žena. Ovo nije njezina retrospektiva, mi smo se ovom izložbom posvetili samo jednoj liniji njenog stvaralaštva, ali koje obuhvaća 40 godina njezine karijere.
Ja sam predložio da je nazovemo Punćela, jer je poznato da u Konavlima još postoji tradicija uzgajanja dudovog svilca, što se vezuje uz opis u kojem Dubravka Lošić živi i djeluje, ali i s obzirom na to da je riječ o radovima u tekstilu povezanim s tradicijom njezine obitelji koja je imala manufakturu.
Reprodukcije:
(1-10) otvorenje novog prostora NMMU u Oktogonu i izložbe Punćela Dubravke Lošić Foto: Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb Goran Vranić
(11 - 12) otvorenje novog prostora NMMU u Oktogonu i izložbe Punćela Dubravke Lošić Foto: Ministarstvo kulture i medija RH