Vlaho Bukovac
Moje gnijezdo, 1897.
ulje na platnu
89x131cm
MG-3890
Vlaho Bukovac (1855. - 1922.), začetnik je hrvatske moderne. Znatiželjan i pustolovan duh vodi ga već kao dijete u Ameriku. Zahvaljujući panslavenski usmjerenom književniku, Medi Puciću i biskupu Strossmayeru odlazi na školovanje na parišku akademiju, École des beaux-arts. Slika pod utjecajem Alexandra Cabanela, eklektičnog slikara povijesnih i religioznih kompozicija u duhu službenog akademizma. S vremenom upoznaje impresionističko slikarstvo i orijentalizam te razvija svoj likovni izraz oslanjajući se na realizam, impresionizam i povremeno simbolizam.
Nakon završenog studija 1880. zahvaljujući uspjesima na Pariškim salonima, u Parizu otvara atelje. Istodobno slika u Dalmaciji i Engleskoj, a 1893. nastanjuje se u Zagrebu. Smatra se jednim od inicijatora izgradnju Umjetničkog paviljona 1895. Godine 1897. osniva Društvo hrvatskih umjetnika koje se suprotstavlja Kršnjavijevom Hrvatskom društvu umjetnosti, osnovanom 1879. pozivajući umjetnike na slikanje u pleneru i time daje zagon hrvatskoj moderni. Pod njegovim utjecajem slikari počinju slikati svjetlijom paletom, odbacujući galerijski smeđu ton, tvoreći varijanta hrvatskog realističkog slikarstva svijetla kolorita zvanu zagrebačka šarena škola. Zbog neslaganja s Kršnjavim, Bukovac odlazi najprije u Cavtat 1898., potom 1903. u Prag kao profesor na tamošnjoj akademiji.
Muzejska slika Moje gnijezdo iz 1897. intimistička je scena željenog života Vlahe Bukovca s obitelji u Zagrebu. Sam naslov sugerira toplinu doma. Prikaz ljupke obitelji sveden je na likove koji su smješteni ispred ornamentirane draperije i sjede odnosno leže na divanu prekrivenom ćilimom. Sva tri lika neposredno gledaju u slikara, njihova oca, supruga i time se zatvara njegovo gnijezdo. Morfološki, Bukovac započinje rastvaranje forme koristeći sitne, mrljičaste poteze kista da bi se postepeno preko sfumata potpuno izgubile konture.
Tekst: Dajana Vlaisavljević, muzejska savjetnica Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb, 2023.
Foto Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb, 2023.