Milena Lah – Nacionalni muzej moderne umjetnosti

Milena Lah, Iz ciklusa “Vrijeme našeg pamćenja u mramoru i bronci”, 1973. – 1978.

Milena Lah
(1920. – 2003.)
Iz ciklusa "Vrijeme našeg pamćenja u mramoru i bronci", 1973. - 1978.
lijevanje, bronca; klesanje, crveni mramor
72 x 45 x 29 cm
MG-3961

Diplomirala je kiparstvo na Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu 1949. godine te bila suradnica Majstorske radionice V. Radauša do 1950. godine. Od 1951. do 1955. godine usavršavala se na studijskim putovanjima u Rimu, Firenci, Milanu i Parizu. Bila je etablirana sudionica mnogobrojnih prestižnih međunarodnih kiparskih simpozija.
U ranome razdoblju radila je realističku skulpturu, potom je težila sintezi oblika i simboličnoj izražajnosti materijala. Nadahnuta hrvatskim likovnim i književnim stvaralaštvom u svojem je opusu povezala tradicijske oblike sa suvremenim kiparskim idejama. Osobitu pozornost poklanjala je ženskim i dječjim likovima. U kasnijim ciklusima, uglavnom mitološke tematike, povezivala je geometrijske i figuralne elemente. Njezine skulpture izložene u javnom prostoru su titanski segment njezina opusa, poglavito brojna kiparska djela izvedena u teškim kamenim blokovima u kojima je s lakoćom i izvanrednom snagom uklesala nematerijalna univerzalna stanja i pojave. Služeći se gotovo svim tehnikama i materijalima, stvorila je golem opus koji čistoćom elementarnih oblika, metaforom, asocijacijama i energijom komunikacije u prostoru pripada jednom od najautentičnijih u hrvatskom kiparstvu.
Na jednoj od niza skulptura iz ciklusa Vrijeme našeg pamćenja u mramoru i bronci (Crveni Bogovi) brončana glava spojena je s crvenim mramornim blokom koji sugerira prostor mogućeg i nemogućeg ljudskog bivanja i kretanja. Daljnji tijek su glave iz kristalnog stakla, oslobođene čvrste fizičke veze s tijelom, tek naslonjene na različite mramorne jastučaste forme na koje priliježu kao što je djelo Kozmičke orgulje iz ciklusa "Miljokazi" nastalo 1988. godine.

Tekst: Tatijana Gareljić, muzejska savjetnica Nacionalni muzej moderne umjetnosti © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb
Foto: Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb

Milena Lah, U čast gospe od Laurane, 1968.

Milena Lah
(1920. – 2003.)
U čast gospe od Laurane, 1968.
lijevanje, bronca
64 x 40 x 40 cm
MG-6703

Diplomirala je kiparstvo na Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu 1949. godine te bila suradnica Majstorske radionice V. Radauša do 1950. godine. Od 1951. do 1955. godine usavršavala se na studijskim putovanjima u Rimu, Firenci, Milanu i Parizu. Bila je etablirana sudionica mnogobrojnih prestižnih međunarodnih kiparskih simpozija. U ranome razdoblju radila je realističku skulpturu, potom je težila sintezi oblika i simboličnoj izražajnosti materijala. Nadahnuta hrvatskim likovnim i književnim stvaralaštvom u svojem je opusu povezala tradicijske oblike sa suvremenim kiparskim idejama. Osobitu pozornost poklanjala je ženskim i dječjim likovima. U kasnijim ciklusima, uglavnom mitološke tematike, povezivala je geometrijske i figuralne elemente. Služeći se gotovo svim tehnikama i materijalima, stvorila je golem opus koji čistoćom elementarnih oblika, metaforom, asocijacijama i energijom komunikacije u prostoru pripada jednom od najautentičnijih u hrvatskom kiparstvu.
Djelo posvećeno gospi od Laurane je izvedeno kao apstraktna portretna glava riješena kao trodijelna kružno-zvučna forma s ekspandirajućim pločastim okruglim diskovima (reminiscencija na kosu urešenu na renesansni način). Vrat je dug, široke baze. Dno je ovalnog tlocrta. Visoko uglačani zlatni sjaj površine daje joj uzvišeni sakralni dignitet.

Tekst: Tatijana Gareljić, muzejska savjetnica Nacionalni muzej moderne umjetnosti © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb
Foto: Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb

Milena Lah, Kompozicija, 1962.

Milena Lah
(1920. – 2003.)
Kompozicija, 1962.
kamen
MG-2401

Završila je Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu 1949. godine te bila suradnica Majstorske radionice V. Radauša do 1950. godine. Od 1951. do 1955. godine usavršavala se na studijskim putovanjima u Rimu, Firenci, Milanu i Parizu. Bila je etablirana sudionica mnogobrojnih prestižnih međunarodnih kiparskih simpozija.

U ranome razdoblju radila je realističku skulpturu, potom je težila sintezi oblika i simboličnoj izražajnosti materijala. Nadahnuta hrvatskim likovnim i književnim stvaralaštvom u svojem je opusu povezala tradicijske oblike sa suvremenim kiparskim idejama. Osobitu pozornost poklanjala je ženskim i dječjim likovima. U kasnijim ciklusima, uglavnom mitološke tematike, povezivala je geometrijske i figuralne elemente. Njezine skulpture izložene u javnom prostoru su titanski segment njezina opusa, poglavito brojna kiparska djela izvedena u teškim kamenim blokovima u kojima je s lakoćom i izvanrednom snagom uklesala nematerijalna univerzalna stanja i pojave. Služeći se gotovo svim tehnikama i materijalima, stvorila je golem opus koji čistoćom elementarnih oblika, metaforom, asocijacijama i energijom komunikacije u prostoru pripada jednom od najautentičnijih u hrvatskom kiparstvu.

Skulptura Kompozicija predstavlja asocijativni ženski torzo sveden na arhetipsku monolitnu pročišćenu formu s naglašenim otvaranjem prostora unutar uglačane kamene plohe i kružnim urezivanjima grudi kao osnovnih ženskih atributa.

Tekst: Tatijana Gareljić muzejska savjetnica Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb
Foto: Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb

Milena Lah, Sjaju sjaj – skulpture, slike i crteži

Moderna galerija u studenom 2014. predstavila je retrospektivnu izložbu Milene Lah (1920. – 2003.) najosebujnije likovne umjetnice druge polovine dvadesetog stoljeća u Hrvatskoj. Da bi se što kvalitetnije i cjelovitije upoznao i doživio rad ove iznimne, međunarodno poznate kiparice koja je kiparstvo učila uz Vanju Radauša na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti, osim radova iz fundusa Moderne galerije, kao i njezinih djela u vlasništvu obitelji koja su pohranjena u atelijeru i Gliptoteci HAZU, za ovu prigodu bili su posuđeni radovi iz drugih hrvatskih muzeja te privatnih zbirki.

Uz fotografska uvećanja monumentalnih javnih skulptura Milene Lah postavljenih u nizu gradova Europe, na izložbi su također bile izložene i slike, crteži, te brojni tekstovi i bilješke o kiparstvu koje je tijekom karijere Milena Lah pisala i objavljivala u katalozima i tisku. Kao popratno događanje uz izložbu, Moderna galerija u suradnji s Igorom Lahom, sinom Milene Lah, organizirao je tribinu na temu održavanja i digniteta javne skulpture, a uvod u nju bio je obilazak izložbe uz stručno vodstvo, kao i uvid u stanje šest skulptura Milene Lah koje su postavljene na području Zagreba.

Autorski tim izložbe koji predvodi Branko Franceschi, ugledni kritičar i ponajbolji poznavatelj kiparičina opusa, Milenu Lah prikazao je kao preteču i protagonisticu estetike postmodernizma par excellence kojom je pozicija stvaralaštva definirana kao točka približavanja povijesnih i suvremenih estetskih programa s neprikosnovenim singularitetom umjetničkog ja, iz koje se plamen kreativnosti razvijao u neočekivanim pravcima obogaćujući i šireći univerzum stalno novom i neponovljivom kvalitetom.

Milena Lah, U čast gospe od Laurane, 1968., MG-6703

Kolačići