Milan Pavić
Ribari s mrežom, Kornati, 1955-59.
crno-bijela fotografija
MG-7055
Susret s Franjom Fuisom 1935, zagrebačkim novinarom, fotoreporterom i avanturistom, promijenit će život Milana Pavića: nabavlja svoju prvu kameru, postaje dopisnik zagrebačkih „Novosti“, osniva foto-klub u Daruvaru i 1942. prelazi u Zagreb u kojem nastavlja potajno snimati, bilježeći dramatične ratne događaje. Nakon završetka rata, Pavićeva se fotografska aktivnost odvija unutar državnih institucija zaduženih za foto-dokumentaciju i promidžbu, pa ima priliku snimati društvene promjene do koji je dovela industrijalizacija Jugoslavije. Primjerice, samo je tijekom 1950. godine snimio 5000 fotografija o obnovi Makedonije i Crne Gore. Ipak, 1958. izlazi iz državne službe i postaje slobodni fotograf. I dalje, međutim, snima scene iz životne, pretežno urbane svakodnevice, prizore radnika pri radu i novosagrađene tvornice čije konstrukcije na crno-bijelim fotografijama odaju sve značajke dobro komponiranog i lijepog prizora. Upravo je ljepota Pavićevih prizora, bez obzira na vrstu prikazanog sadržaja, ono što ga svrstava u svijet klasične modernističke fotografije. U svakom je žanru fotografije postigao jasnoću i preglednost; svakim prizorom vlada red, bez obzira snima li u krupnom ili širokom planu. Fotografija „Kornati“ nastala je za vrijeme Pavićevog puta po hrvatskoj obali, a u okviru projekta kojim je želio prikazati ljude i njihovo podneblje. Sve fotografije iz te serije, bilo da su snimljene na Cresu, Kornatima, Krapnju, Zlarinu ili u Stonu prikazuju rad ribara, koraljara, radnika u solani, kao i njihovu slobodnu svakodnevicu. Pavić kamerom bilježi sredstva za rad (brodove, mreže, vagonete za sol itd.), procese i postupke (ronjenje, krpanje ribarske mreže, sušenje koralja, razgrtanje soli itd.) i plodove rada (ulovljenu ribu, osušeni koralj itd.). Grupni portreti otočkih žena ili snimka igranja balota zaokružili bi tu Pavićevu epsku sliku o životu ljudi na istočnoj obali Jadrana na polovici 20. stoljeća.
Tekst: Klaudio Štefančić, viši kustos Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb
Prijevod: Albertina Tomić
Foto: Milan Pavić / iz arhive Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb