Oznaka: Melankolija

Marko Rašica, Melankolija, 1906.

Marko Rašica
(1883.–1963.)
Melankolija, 1906.
ulje / ljepenka
34,6 x 34,3 cm
MG-6807

Dubrovčanin Marko Rašica (1883.–1963.) studira na bečkoj Akademiji od 1903. do 1907. godine pod značajnim utjecajem secesije, Gustava Klimta i profesora Rudolfa Bachera. Tijekom boravka u Beču bilježimo Rašičino okretanje melankoličnim i danteovskim temama, karakterističnim za književni i umjetnički pokret simbolizma na prijelazu stoljeća. Iz ovog nam je razdoblja sačuvana kompozicija Melankolija, naslikana 1906. godine. Kvadratni format slike podijeljen je vertikalno na dva polja: gornje crvenog neba u suton te donje kamene klupe u ljubičastim tonovima. Cijelom visinom slike po dijagonali iz gornjeg lijevog prema donjem desnom uglu, posjednut je akt pognute glave i ramena, ruku prekriženih u krilu, obavijen tamnom sjenom koja sugerira tjeskobu. Nakon izlaganja na Imperijalnoj austrijskoj izložbi u Londonu 1906. godine, Rašičin ugled među kolegama  i bečkom aristokracijom raste. U međuvremenu izlaže u Zagrebu, putuje u Ljubljanu, München, Italiju, Dubrovnik, Prag, Pariz i Nizozemsku, a u razdoblju 1910.–1917. godine živi u Zagrebu.

Tekst: Ivana Rončević viša kustosica Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb
Foto: Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb

Frane Cota, Melankolija, 1935.

Frane Cota
1898. – 1951.
Melankolija, 1935.
bronca
MG-7181

Kipar i arhitekt, završio je Akademiju u Beču (1924.) i studij arhitekture u Zagrebu (1929.). Kraće je vrijeme boravio u Pragu, Parizu i u Italiji. Radio je na Tehničkom fakultetu u Zagrebu kao predavač arhitektonskog crtanja (1934. – 1950.) te kao profesor crtanja na Višoj pedagoškoj školi u Zagrebu (od 1941.).
Cota je bio izuzetna pojava u hrvatskoj modernoj umjetnosti. Mada se smatrao prvenstveno kiparom, podjednako je bio uspješan arhitekt s funkcionalističkim shvaćanjima prostora i skulptorskim osjećajem volumena. Kao kipar u početku djeluje pod utjecajem bečke secesije i Meštrovića, ali se ubrzo preobražava u modernista priklonjena realizmu. Od kiparskih djela ističu se portreti, aktovi, figure i reljefi. Oblikovao je medalje i plakete kao što je plaketa Kralj Tomislav iz 1925. godine.
Sjedeći ženski akt Melankolija izveden je u duhu mediteranskog neoklasicizma  i sinteza je kasne secesije i novog realizama koje, uz prilagodbe vlastitoj umjetničkoj poetici, Cota prihvaća kao i drugi kipari Proljetnog salona.  

Tekst: Tatijana Gareljić, muzejska savjetnica Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb
Foto: Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb