Marijan Trepše, Maslinik (Voćnjak), 1919.

Marijan Trepše
Maslinik (Voćnjak), 1919.
ulje, platno
56 x 48 cm
MG-2466

Marijan Trepše se upravo najranijim radovima poput Maslinika (Voćnjaka) iz 1919. predstavlja kao stvaratelj snažne ekspresije i nove slikarske misli oslobođene mimetičnosti. Kraljevićevu interpretaciju cezanizma Trepše razvija prema suvremenim umjetničkim kretanjima bečkih i praških ekspresionista te njemačkog filma. Konstruktivnim načinom slikanja, zakrivljenim linijama i specifičnim zeleno-oker koloritom u Masliniku je ostvarena scena puna tenzija i prijetnji. Klizeći kadar bez čvrstog oslonca i oštri kontrasti natprirodne rasvjete sugeriraju opću i zastrašujuću neizvjesnost kao jednu od temeljnih odrednica nove faze Proljetnoga salona.
Marijan Trepše je slikarstvo diplomirao u Zagrebu 1918. godine. Tijekom kasnijeg usavršavanja u Pragu bavio se uglavnom grafikom kod profesora Maxa Švabinskog, nakon čega odlazi u Pariz. Nakon Prvog svjetskog rata mladi umjetnici 'praškog' vala koji upravo počinju izlagati na Proljetnom salonu cijene ga kao najbližu sponu s Kraljevićevim modernizmom pa s Uzelcem, Gecanom i Varlajem čini neformalnu Grupu četvorice. Kasniji Trepšeov opus odlikuje prvenstveno virtuoznost tehnike. Uz značajan grafički opus radio je i vitraje, primjerice 'Golgotu' postavljenu 1935. u Kapeli Ranjenog Isusa u zagrebačkoj Ilici. Kao scenograf Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu u razdoblju od 1925. do 1957. ostvario je čak 129 kompletnih kazališnih inscenacija.

Tekst: Lada Bošnjak Velagić, muzejska savjetnica Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb
Foto: Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb

Skip to content