Frans Masereel (1889. -1972.)
Luka Boulogne, 1929.
ulje na platnu
73 x 60 cm
MG-1241
Slikarstvo Fransa Masereela pripada socijalno angažiranoj umjetničkoj struji. Školovanje je započeo 1907. u Gentu na École des Beaux-Arts, već 1908. i 1909. putuje po Engleskoj i Njemačkoj gdje se susreće s ekspresionističkim izrazom. Ubrzo 1911. odlazi u Pariz. Najznačajniji radovi prvog razdoblja njegova stvaralaštva povezani su s boravkom u Švicarskoj gdje radi kao grafički urednik časopisa i kojom prilikom upoznaje Stefana Zweiga, Romaina Rolanda i grupu pacifista, što će uvelike utjecati na njegove stavove. Tada radi svoje romane bez riječi. Između 1921. i 1925. nalazi se u Parizu i Berlinu, a 1925. konačno se nastanjuje u Boulogne-sur-Mar. To je razdoblje obilježeno stvaralaštvom u okvirima Neue Sachlichkeita. Bio je dobar prijatelj s Georgom Grozsom.
Masereel je kroničar gradskih četvrti koje se radije izbjegavaju – tamnih strana ulica, memljivih kavana, lučkih radnika od kojih se skreće pogled zbog nelagode izazvane njihovim teškim radom i životom, žena iscrpljenih danonoćnim radom i onih koje same lutaju noću i čekaju jer imaju još samo svoje tijelo.
Slika Luka Boulogne izrezak je sumornog gradskog pejzaža kojim dominiraju monumentalni pramci velikih teretnih brodova. U drugom planu uzdižu se brodski dimnjaci i jarboli. Tmurni oblaci nadvili su se nad zgusnutu scenu koju zaglušuje težina velikih željeznih masa brodova. Hladne, masivne plohe pramaca brodova s otvorima za konopce i oštrim bridom po sredini zastrašujuće poput kakvih čudovišnih strojeva gledaju promatrača slike, ljudsko biće. U desnom kutu slike, na osnovici piramidalne kompozicije, dva su sitna lika mornara. Cijeli prizor školski je primjer ikonografske perspektive: veliko je važno, malo je manje važno ili čak nevažno! Sivo smeđi mutni kolorit zatvara krug beznađa i nevažnosti postojanja ovih ljudi u odnosu na stvari. Likovni jezik Masereela je jednostavan: koloristički sumorni planovi jasno se redaju jedan iza drugog, uspostavljajući likovno-metaforički nepravedan red koji je teško narušiti.
Tekst: Dajana Vlaisavljević, muzejska savjetnica Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti©Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb
Foto: Goran Vranić©Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb