Ljubo Babić, Maslinik (Smokvice kod Vignja), 1930.

Ljubo Babić
Maslinik (Smokvice kod Vignja), 1930.
ulje na platnu
60 x 50 cm
MG-968

Ljubo Babić je 1929. oko ideje našeg izvornog umjetničkog izraza okupio Grupu trojice. S Jerolimom Mišeom i Vladimirom Becićem usmjerio je neizmjeran trud, talent i visoku tehničku spremu da spozna realitet našega kraja te mu iznađe adekvatan izraz. Pod utjecajem francuskog suvremenog slikarstva nakon 1930. realitet je počeo graditi bojom. Za seriju tako koncipiranih pejzaža s juga Dalmacije karakterističan je Maslinik, očaravajući prizor iz uvale Smokvice na Pelješcu. U istodobno stvarnoj i sanjivoj sceni s mediteranskom vegetacijom, suhozidom i kamenim stubama Babić sažimlje sunčev žar i živo sivilo dalmatinskog krša, a sitni ljudski lik u dubini prizora svodi tek na sadržajno nebitan koloristički akcent.

Ljubo Babić (1890 – 1974.) umjetničko je školovanje započeo u Zagrebu, a diplomirao je slikarstvo na Likovnoj akademiji u Münchenu. Naknadno se usavršavao u Parizu, a povijest umjetnosti diplomirao je 1932. u Zagrebu. Kao slikar, scenograf i kostimograf, grafičar, likovni pedagog i kritičar, povjesničar umjetnosti, muzealac, književnik i urednik postao je epohalna figura hrvatske kulture i umjetnosti 20. stoljeća. Sudjelovao je u osnivanju Hrvatskog proljetnog salona, Nezavisne grupe hrvatskih umjetnika, Grupe četvorice, Grupe trojice, Grupe hrvatskih umjetnika i Hrvatskih umjetnika. Bio je prvi kustos i autor prvog stalnog postava Moderne galerije (danas NMMU) 1920. Ostvario je više od 200 inovativnih kazališnih scenografija. Opremio je i ilustrirao mnogobrojne knjige i dizajnirao plakate.

Tekst: Lada Bošnjak Velagić, viša kustosica Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb
Foto: Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb

Ljubo Babić, Izgradnja, 1919.

Ljubo Babić
(1890.-1974.)
Izgradnja, 1919.
ulje / platno
78 cm x 100 cm
MG-2368

Slikar i povjesničar umjetnosti Ljubo Babić (1890.–1974.) iznimno je važna figura hrvatske kulture i umjetnosti.
Nakon školovanja na Privremenoj višoj školi za umjetnost i umjetni obrt, gdje mu predaje Menci Clement Crnčić, studira na Akademiji u Münchenu. Također je diplomirao povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Djelovao je kao profesor na Privremenoj višoj školi za umjetnost i umjetni obrt, kasnijoj Akademiji Likovnih umjetnosti te kao ravnatelj Moderne galerije u Zagrebu i član JAZU.

Babićeva slika Izgradnja iz 1919. godine, amblematska je slika s ikonografijom rastućeg modernog grada i naznakama ekspresionističkih tendencija koje su obilježile prvu (1916.–1919.) i drugu fazu (1919.–1921.) izložbi Hrvatskog proljetnog salona, 1919. godine preimenovana u Proljetni salon. One se očituju u snažnoj i energičnoj gesti rukopisa, kao i u ekspresivnoj uporabi crvene boje.

Tekst: Ivana Rončević Elezović, muzejska savjetnica © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb
Foto: Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb

Ljubo Babić, Mati, 1912.

Ljubo Babić
Mati, 1912.
tempera / drvo, 100 x 40 cm
MG-3426

Slikar i povjesničar umjetnosti Ljubo Babić (1890.–1974.) iznimno je važna figura hrvatske kulture i umjetnosti. Nakon školovanja na Privremenoj višoj školi za umjetnost i umjetni obrt, gdje mu predaje Menci Clement Crnčić, studira na Akademiji u Münchenu. Također je diplomirao povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Djelovao je kao profesor na Privremenoj višoj školi za umjetnost i umjetni obrt, kasnijoj Akademiji Likovnih umjetnosti te kao ravnatelj Moderne galerije u Zagrebu i član JAZU.
Na naglašeno vertikalnom formatu slike Mati na zlatnoj pozadini, jugendstilskim načinom prikazan je uspravan lik starice čitavom visinom slike. Lice uokviruje puštena sijeda, ravna kosa duljine do ispod ramena. Oči su zatvorene, a ruke su naslikane u simetričnoj pozi savijene u laktovima s otvorenim dlanovima u visini ramena koji oukviruju lice. Haljina je također slikana naglašeno simetrično, s linearnom, geometrijskom jugendstilskom ornamentikom, karakterističnom za monumentalizam grupe "Medulić", koji paralelno s naznakama ekspresionizma obilježava izložbe Hrvatskog proljetnog salona tijekom razdoblja 1916.–1919. godine.

Tekst: Ivana Rončević Elezović, muzejska savjetnica Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb, 2022.
Foto: Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb, 2022.

Ljubo Babić, Golgota, 1917.

Ljubo Babić
Golgota, 1917.
ulje na drvu
78 x 81,2 cm
MG-952

Ljubo Babić u više prikaza Golgote iz 1917. prazninom u središtu prizora i naglašenim svjetlosnim kontrastima apostrofira univerzalnu temu općega rasapa i kaosa. Ekspresionistički iskorak u kompoziciji i koloritu Kraljevićeve Golgote iz 1912. Babić elaborira u sugestivnu viziju opće propasti. Slikom dominira zlokobni nadstvarni ambijent koji duboko u pozadini prizora prijeti progutati završnu scenu Kristove muke.

Ljubo Babić višu je umjetničku školu završio u Zagrebu, a Akademiju u Münchenu. Naknadno se usavršavao u Parizu, a povijest umjetnosti diplomirao je u Zagrebu 1932. Kao slikar, scenograf i kostimograf, grafičar, likovni pedagog i kritičar, povjesničar umjetnosti, muzealac, književnik i urednik postao je epohalna figura hrvatske kulture i umjetnosti 20. stoljeća. Sudjelovao je u osnivanju Hrvatskog proljetnog salona, Nezavisne grupe hrvatskih umjetnika, Grupe četvorice, Grupe trojice, Grupe hrvatskih umjetnika i Hrvatskih umjetnika. Kao prvi kustos Moderne galerije (danas NMMU) bio je autor prvog stalnog postava kojim je zbirka 1920. bila  predstavljena u Muzeju za umjetnost i obrt . Godine 1948. koncipirao je i realizirao  prvi postav koji prezentira kompleksni tijek hrvatske likovne umjetnosti u 19. i 20. stoljeću u zgradi u kojoj Muzej i danas djeluje.

Tekst: Lada Bošnjak Velagić, viša kustosica Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb, 2022.
Foto: Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb, 2022.

Ljubo Babić, Kastilijanski pejzaž, 1921.

Ljubo Babić
Kastilijanski pejzaž, 1921.
ulje na platnu, 49 x 64,5 cm
MG-964

Putovanje Španjolskom 1920. uvelike je utjecalo na stvaralaštvo Ljube Babića. Impresioniran španjolskom umjetnošću i kulturom, ali i moćnim krajolikom, Babić stvara grafičku mapu Toledo te ciklus akvarela i ulje na platnu posvećeno Kastilijanskom pejzažu. Duh i smisao španjolske baštine Babić prenosi detaljno razrađenom konstrukcijom prostranstva te dramom svjetla nad oranicama. Ideju pak 'našeg' likovnog izraza kao specifičnoga za hrvatsku kulturu Babić će kasnije i teorijski obrazložiti te slikarski elaborirati u ciklusu Moj rodni kraj iz kasnih 1930-ih.
Ljubo Babić je kao slikar, scenograf i kostimograf, grafičar, likovni pedagog i kritičar, povjesničar umjetnosti, muzealac, književnik i urednik bio jedna od središnjih osobnosti hrvatskog kulturnog života 20. stoljeća, a njegovi su stavovi uvelike utjecali na ukupna obilježja hrvatske umjetnosti. Sudjelovao je u osnivanju Hrvatskog proljetnog salona, Grupe nezavisnih umjetnika, Grupe četvorice, Grupe trojice, Grupe hrvatskih umjetnika i Hrvatskih umjetnika. Kao prvi kustos Moderne galerije bio je i autor prvog stalnog postava izloženog 1920. u Muzeju za umjetnost i obrt. Godine 1948. osmislio je i prvi postav Moderne galerije koji reprezentira kompleksan razvoj hrvatske umjetnosti 19. i 20. stoljeća, a za koji je detaljno preuređena današnja zgrada.

Tekst: Lada Bošnjak Velagić, viša kustosica Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb
Foto: Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb

Ljubo Babić, Hrvatski seljak, 1926.

Ljubo Babić
Hrvatski seljak, 1926.
ulje na platnu
151 x 120,5 cm
MG-6501

Slikom Hrvatski seljak Ljubo Babić odaje počast snažnom, radišnom i poštenom hrvatskom seljaku na čijem trudu i radu počiva domovina. U duhu suvremenog neorealizma Babić monumentalnom figurom naglašava smisao, a ne pojavnost realiteta. Umjesto portreta, Babić slika personifikaciju važnih nacionalnih, ali i općeljudskih vrlina.
Iako je sudjelovao u osnivanju Hrvatskog proljetnog salona, Ljubo Babić početkom 1920-ih prestaje s njima izlagati i okuplja Grupu nezavisnih. Nasuprot Salonu koji se tad više orijentira prema europskim strujanjima, Nezavisni teže vlastitom i originalnom umjetničkom izrazu bez stranih utjecaja. Ideju o nužnosti nacionalne umjetničke posebnosti Babić će uskoro i teorijski obrazložiti i slikarski dalje elaborirati. Babićeva stvaralačka i teorijska nastojanja oko 'našeg' izraza bitno su obilježila hrvatsku umjetnost od kraja 19. stoljeća do Drugog svjetskog rata.

Ljubo Babić je kao slikar, scenograf i kostimograf, grafičar, likovni pedagog i kritičar, povjesničar umjetnosti, muzealac, književnik i urednik bio epohalna figura hrvatske kulture i umjetnosti 20. stoljeća, a nakon Grupe nezavisnih umjetnika sudjelovao je i u osnivanju Grupe četvorice, Grupe trojice, Grupe hrvatskih umjetnika i Hrvatskih umjetnika. Kao prvi kustos Moderne galerije bio je i autor prvog stalnog postava izloženog 1920. u Muzeju za umjetnost i obrt. Godine 1948. osmislio je i prvi postav Moderne galerije koji reprezentira kompleksan razvoj hrvatske umjetnosti 19. i 20. stoljeća, a za koji je detaljno preuređena današnja zgrada.

Tekst: Lada Bošnjak Velagić, viša kustosica nacionalnog muzeja moderne umjetnosti © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb
Foto: Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb

Ljubo Babić, Moj rodni kraj, 1936.

Ljubo Babić
Moj rodni kraj, 1936.
ulje na platnu
180 x 150 cm
MG-2235

Slika Moj rodni kraj paradigma je stvaralačkih i teorijskih nastojanja Ljube Babića da tijekom 30-ih godina 20. stoljeća afirmira vrijednosti i specifičnosti naše zemlje i naroda te hrvatsku kulturu uključi u suvremeni europski kontekst. Tražeći odmak od kompleksne društvenopolitičke situacije, ali i aktualne ideologije grupe ‘Zemlja’, Ljubo Babić ističe potrebu umjetničke idealizacije i individualnih vrijednosti bliskih građanskom društvenom sloju. Slikajući pojedine krajolike Babić u njima prepoznaje tipične nacionalne elemente na kojima gradi izraz koji definira kao ‘naš i potpuno originalan, istodobno adekvatan sadašnjoj Evropi’. Važnu pejzažnu tematiku iz ranijeg ciklusa inspiriranog putovanjem po Španjolskoj 1920. godine, Babić dalje elaborira u cilju afirmacije hrvatskog zavičaja.
Ljubo Babić višu je umjetničku školu završio u Zagrebu, a Akademiju u Münchenu. Naknadno se usavršavao u Parizu, a povijest umjetnosti diplomirao je u Zagrebu 1932. Kao slikar, scenograf i kostimograf, grafičar, likovni pedagog i kritičar, povjesničar umjetnosti, muzealac, književnik i urednik postao je epohalna figura hrvatske kulture i umjetnosti 20. stoljeća. Sudjelovao je u osnivanju Hrvatskog proljetnog salona, Nezavisne grupe hrvatskih umjetnika, Grupe četvorice, Grupe trojice, Grupe hrvatskih umjetnika i Hrvatskih umjetnika. Kao prvi kustos Moderne galerije bio je i autor prvog stalnog postava izloženog 1920. u Muzeju za umjetnost i obrt. Godine 1948. osmislio je i prvi postav Moderne galerije koji reprezentira kompleksan razvoj hrvatske umjetnosti 19. i 20. stoljeća, a za koji je detaljno preuređena današnja zgrada.

Tekst: Lada Bošnjak Velagić, viša kustosica Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb
Foto: Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb

Ljubo Babić, Krist, 1918.

Ljubo Babić
Krist, 1918.
ulje / platno
76 cm x 76 cm
MG-4279

Slikar i povjesničar umjetnosti Ljubo Babić (1890.–1974.) iznimno je važna figura hrvatske kulture i umjetnosti. Nakon školovanja na Privremenoj višoj školi za umjetnost i umjetni obrt, gdje mu predaje Menci Clement Crnčić, studira na Akademiji u Münchenu. Također je diplomirao povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Djelovao je kao profesor na Privremenoj višoj školi za umjetnost i umjetni obrt, kasnijoj Akademiji Likovnih umjetnosti te kao ravnatelj Moderne galerije u Zagrebu i član JAZU.

Na kvadratnom formatu slike prikazan je stliziran i geometriziran lik mrtvog Kristova tijela položenog po dijagonali, omotan u platneni povoj do vrata. Glava sklopljenih očiju prikazana je s aureolom, simbolom svetosti. Na čistoj pozadini ističe se još jedino izduženi vrč, desno do Kristove glave. U donjem dijelu slike, desno do Kristovih nogu, položena je kruna od trnja kao simbol mučeništva. Slika ujedinjuje ekspresionističke tendencije sa zaostacima jugendstilskog oblikovanja, karakterističnog za monumentalizam grupe “Medulić“, paralelizam kojih je stilski obilježio prvu fazu Hrvatskog proljetnog salona tijekom razdoblja 1916. do 1919. godine.

Tekst: Ivana Rončević Elezović, muzejska savjetnica Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb
Foto: Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb

 

Ljubo Babić, Crna zastava, 1916.

Ljubo Babić
(1890.–1974.)
Crna zastava, 1916.
ulje / drvo
181 x 100 cm

Na privremenom ustupanju djela za izlaganje Nacionalni muzej moderne umjetnosti zahvaljuje Kallay Collection.

Slikar i povjesničar umjetnosti Ljubo Babić (1890.–1974.) iznimno je važna figura hrvatske kulture i umjetnosti. Nakon školovanja na Privremenoj višoj školi za umjetnost i umjetni obrt, gdje mu predaje Menci Clement Crnčić, studira na Akademiji u Münchenu. Također je diplomirao povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Djelovao je kao profesor na Privremenoj višoj školi za umjetnost i umjetni obrt, kasnijoj Akademiji Likovnih umjetnosti te kao ravnatelj Moderne galerije u Zagrebu i član JAZU.
Slika Crna zastava iz 1916. godine jedna je od najznačajnijih Babićevih slika. Naslikana je nakon smrti cara Franje Josipa dok je Babić promatrao Zagreb u crnini s prvog kata zgrade u Ilici. Nelagoda pogleda odozgor na prizor kolone ljudi na ulici ispod sugestivno obješene crne zastave pojačana je korištenjem tamnih tonova. Čitav prizor slikan je kao da je u vrtlogu stvarajući dojam nestabilnosti i tjeskobe. Sitni likovi u dnu slike gube se u prijetećoj, zastrašujućoj golemosti nestabilnog, uskovitlanog prostora.

Tekst: Ivana Rončević Elezović, muzejska savjetnica Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb
Foto: Ljubaznošću Kallay Collection © Kallay Collection

Skip to content