Slikar, scenograf i kostimograf, grafičar, likovni pedagog i kritičar, povjesničar umjetnosti, muzealac, književnik, urednik Ljubo Babić bio je između dva rata i sve do sedamdesetih godina prošloga stoljeća jedna od središnjih i najutjecajnijih osobnosti hrvatske likovne scene. Babićevi su stavovi, zahvaljujući širokom spektru djelovanja i velikoj osobnoj angažiranosti, često presudno utjecali na obilježja nacionalne umjetnosti toga vremena. Uviđajući nužnost uključivanja hrvatske umjetnosti u suvremeni europski kontekst i mogućnost stvaranja specifičnog likovnog izraza kao hrvatskog doprinosa europskoj umjetnosti, Babić je nedvojbeno bio međašni promotor nacionalnog likovnog izraza i epohalna pojava hrvatske kulture i umjetnosti 20. stoljeća.
Interdisciplinarno obrazovan i višestruko nadaren Ljubo Babić postaje u trećem i četvrtom desetljeću 20. stoljeća slikarski autoritet par exellence i značajni sukreator zlatnih godina zagrebačkog kazališnog života. Kao likovni pisac i kritičar te predavač i muzealac bio je agilni „kulturtreger“, vrsni „popularizator“ i tumač umjetnosti te u muzejskim ili izložbenim postavima najpouzdaniji interpretator hrvatske likovne baštine. Brojni su Babićevi plakati, ilustracije i grafike imali inovatorsko značenje, a osobito je uspješan bio u opremi knjiga. Sudjelovao je u osnivanju Hrvatskog proljetnog salona (1916), Nezavisne grupe hrvatskih umjetnika (1923), Grupe četvorice (1928), Grupe trojice (1929), Grupe hrvatskih umjetnika (1936) i Hrvatskih umjetnika (1939).
S ponosom ističemo da je bio prvi kustos Moderne galerije (1919.) i autor njezina inauguralnog postava (1920). Stoga ne čudi što se upravo Moderna galerija - o 120. obljetnici rođenja - odužuje Ljubi Babiću izložbom koju prati katalog-monografija i bio-bibliografski zbornik. Antologijski izbor uljanih slika, pastela i akvarela te scenografskih rješenja i opreme knjiga svjedoči ingeniozno slikarsko djelo Ljube Babića, pokazuje avangardne tendencije u inscenacijama i revalorizira njegov značaj za afirmaciju hrvatske tradicijske kulture i umjetnosti uopće.
Složenost Babićeva stvaralaštva je razlog što je od posljednje velike retrospektive prošlo više od trideset i pet godina. Kako svako pojedino od područja Babićeve djelatnosti nesumnjivo zaslužuje zasebnu monografsku obradu, već u 2008. godini okupljen je autorski tim koji je počeo s istraživanjem suvremene recepcije njegova opusa te fotografiranjem, restauriranjem i opremanjem djela za izložbu antologijskog značaja. Više od sto uljanih slika, pastela i akvarela svjedoči Babićevo ingeniozno pejzažno slikarstvo i osobito pronicljivu interpretaciju hrvatske tradicijske kulture. Scenografski opus je prikazan skicama, projektima i nacrtima kazališnih inscenacija i kostimima koji ukazuju na jedinstvenu širinu njegovih likovnih poimanja, ali i istinsko razumijevanje magistralnih kretanja suvremenoga mu teatra. Izložba ističe antologijska uprizorenja Shakespearea, ostvarena u suradnji s Brankom Gavellom, koja su ubrala svjetska priznanja i sintetizirala osnovne značajke hrvatskoga, ali i europskoga teatra 20. stoljeća. Slikarov grafički opus, inovativna oprema knjiga, ilustracije i esejistika, također ima svoje mjesto na izložbi, a k tomu i posebno tiskanu studiju koja donosi ključne Babićeve tekstove s područja likovnih umjetnosti kao i cjelokupnu dosadašnju bibliografiju o umjetniku.
Upoznavanje i susret s jedinstvenim umjetničkim nasljeđem Ljube Babića bila je izvanredna prilika, istodobno i neodgodiva potreba, prava kulturna povlastica današnje generacije kojoj je Moderna galerija ovim putem darivala umjetnički doživljaj na kojeg je odviše dugo čekala. Za obradu pojedinih segmenata njegova opusa MG okupila je autorski tim u sastavu: Ivanka Reberski, Libuše Jirsak i Lada Bošnjak koje su uz Jasenku Ferber Bogdan i autorice kataloga izložbe.
Cilj antologijske izložbe Ljube Babića bio je pregled, prikaz i analiza jednog od najplodnijih stvaralačkih opusa hrvatske kulturne povijesti. Izložbenoj građi je priključena i dokumentarna sekcija temeljena na izvornoj arhivskoj građi. Osim građe iz Moderne galerije na izožbi su bila zastupljena i Babićeva djela iz fundusa: Muzeja suvremene umjetnosti, Kabineta grafike HAZU, Grafičke zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, Umjetničke galerije u Splitu, Muzeja moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci, Galerije likovnih umjetnosti u Osijeku, Gradskog muzeja u Varaždinu i drugdje te privatnih zbirka u zemlji i inozemstvu.
Ljubo Babić, U atelijeru, 1912., ulje/platno, MG-2294