Izložba pod nazivom Koraci koja se 30. studenoga u 12 sati otvara u Staroj gradskoj vijećnici u Splitu još je jedna u nizu izložbi iz ciklusa NMMU u gostima. Za fragmentarno predstavljanje bogatog muzejskog fundusa Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti u obnovljenom markatnom prostoru gotičke palače, ravnatelj Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti i kustos izložbe Branko Franceschi odabrao je tridesetak ikoničkih djela nekih od najistaknutijih imena hrvatske likovnosti od kraja 19. stoljeća do 30-ih godina 20. stoljeća, poput Ivana Meštrovića, Mate Celestina Medovića, Vladimira Becića, Ljube Babića, Jerolima Miše, Dubravka Detonija, Krste Hegedušića, Vilima Svečnjaka, Roberta Frangeša Mihanovića, Rudolfa Valdeca…
U predgovoru pratećeg kataloga izložbe Branko Franceschi piše: Prisilna hibernacija u kojoj od 2022. godine djeluje Nacionalni muzej moderne umjetnosti radi cjelovite obnove svojeg sjedišta u Vranyczanyevoj palači u Zagrebu, strateškim je programskim obratom postala okidačem njegove nikad veće nacionalne prisutnosti. Uz dosad najveći obujam posudbi drugim institucijama za izložbe izvan matičnog muzeja, programom NMMU u gostima planiramo i ostvarujemo fenomenološke postave zbirke po konceptima kustoskog tima u srodnim institucijama širom Hrvatske i inozemstva. Suradnja s Muzejom Grada Splita na izložbi u Staroj gradskoj vijećnici zatvara prvi krug gostovanja najavljen još 2022. ambicioznim postavom dvije stotine umjetnina pod nazivom Jedan svijet u Dvije palače u Zadru. Nakon izmještanja zbirke u privremene čuvaonice tijekom 2023. godine, po tom su uspješnom modelu planirani i u ovoj godini organizirani postavi u Križevcima, Labinu, Rijeci, Šibeniku i Dubrovniku. Nakon splitske izložbe koja u tri „koraka“ predstavlja našoj publici posebno drago razdoblje likovnosti prve polovice 20. stoljeća, u Muzeju suvremene umjetnosti u Bukureštu otvorit ćemo njen komplementarni pol, izložbu visokog modernizma u Hrvatskoj koja će pod nazivom Paralelne linije obuhvatiti svu raznolikost produkcije u njegovoj drugoj polovici. Promjena naziva Moderne galerije u Nacionalni muzej moderne umjetnosti tako je i u očima posljednjih skeptika o svrhovitosti promjene naziva u praksi dobila svoju punu potvrdu. (…)
Ovu izložbu, prije svega, ne smije propustiti ni jedna obrazovna institucija iz našeg šireg okruženja jer se radi o nasljeđu i neposrednom učenju o samoj biti hrvatskog umjetničkog izričaja, od vremena kada je očuvanje nacionalnog identiteta bilo primarno pitanje, pa do vremena, koja su umjetnicima dopuštala razvoj u srednjeeuropskim okvirima – istaknula je Vesna Bulić Baketić, ravnateljica Muzeja grada Splita, domaćina izložbe. Dodala je kako će sjedinjenjem dviju velikih institucija, gradske i nacionalne, nacionalna umjetnička i baštinska djela biti dostupna i publici, koja svoje potrebe za kulturom i umjetnošću može ispuniti isključivo u vlastitoj sredini, a Split je dokazao kako može ugostiti i postaviti i kapitalne izložbe.
S obzirom da se Nacionalni muzej moderne umjetnosti obnavlja, ova je izložba ujedno i izuzetna prilika, koja podcrtava i naglašava snagu nacionalnog umjetničkog izričaja u kojem treba uživati, osvijestiti ga i upoznati u jedinstvenom prostoru splitske Vijećnice.
Reprodukcije: Bela Čikoš – Sesija: Trijumf nevinosti (Dekorativni pano), 1900. / gixigo, platno; 90,4 x 290,6 cm / MG-510
Emanuel Vidović: K mrtvom gradu, 1919., ulje, platno; 100 x 137,5 cm (cjelina s okvirom: 107 x 143 cm) / MG-579
Mato Celestin Medović: Bakanal, 1890.-1893., ulje, platno; 206,5 x 359,2 cm (cjelina s okvirom: 257 x 16 x 413 cm) / MG-7088
Foto: Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb