Julije Knifer, Kompozicjia VII, 1959.

Julije Knifer
Kompozicija VII, 1959.
ulje/platno
64,5 x 98 cm
MG-4079

Meandar je antologijski motiv opusa jednog od najvažnijih hrvatskih slikara XX. st. Julija Knifera. Čvrsto zadan granicom slike, jednakovrijednih crnih i bijelih ploha, od 1959. jedina je Kniferova tema. Redukcijsko apstrahiranje na jedan motiv, sustavno problematiziranje te dosljednost ponavljanja ritma meandra i kontinuiteta prostor-vremena odredilo je cijeli Kniferov opus. Naziv meandar uspostavio je I. Zidić, a Knifer ga je usvojio. Izraženi apsurd, paradoks i ironija približili su Knifera Gorgoni, čiji je suosnivač i član od osnivanja. Godine 1961. sudjeluje na prvoj izložbi Novih tendencija. Diplomirao je na ALU-u u Zagrebu 1956. (Đ. Tiljak), a poslijediplomski studij završio je kod A. Mejzdića. Prototipovi anti-slike, kako meandar 60-ih naziva u Zapisima, strogi su i repetitivni ne-psihološki Autoportreti (1949. – 1952.), crteži Stenjevca (1952.), u kojima se iza motiva te minimalističke kompozicije iz 50-ih uočava struktura meandra. Kompozicija VII (1959.) prikazuje takvu vertikalnu, a minimalističku, trovrsnu uređenost uspravnih pravokutnika na sivo, crno i bijelo. U Kniferovu sustavu ujednačena, monotona ritma vidimo utjecaje od filozofije egzistencije i apsurda do Maljeviča i Cézannea (Z. Maković). Jedan od najdražih umjetnika – što nije slučajno – bio mu je Piero della Francesca. Povećavanjem dimenzija meandra oblikovao je i ambijentalna rješenja (Tübingen, 1975.) Od 70-ih živi i izlaže u Njemačkoj i Francuskoj, a 2002. dobitnik je Nagrade „Vladimir Nazor“ za životno djelo. Bio je i pasionirani ljubitelj nogometa.

Tekst: Željko Marciuš, muzejski savjetnik Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb
Foto: Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb

Skip to content