Jerolim Miše – Nacionalni muzej moderne umjetnosti

Jerolim Miše, Podne u Supetru (Podne u dalmatinskoj varoši), 1928.

Jerolim Miše
Podne u Supetru (Podne u dalmatinskoj varoši), 1928.
ulje, platno
66,1 x 58 cm
MG-1159

U duhu nove modernosti i magičnog neorealizma Jerolim Miše 1928. slika Podne u Supetru (Podne u dalmatinskoj varoši). Nadstvarnu viziju suncem ozarene i začudno puste dalmatinske ulice Miše ostvaruje jasnom stereometrijom geometriziranih oblika i intenzivnim koloritom francuske provenijencije. Majstorski sugerirajući dalmatinski kraj kao topos apsolutnog arkadijskog mira i sklada Miše i sadržajno i stilski ispunjava očekivanja suvremenog građanskoga sloja, ali i stručne kritike.
Jerolim Miše je umjetničko školovanje započeto 1910/11. na zagrebačkoj Višoj školi za umjetnost i umjetni obrt nastavio u Rimu gdje se druži s Ivanom Meštrovićem te kasnije u Firenci. U Split se vratio 1914. Kao jedan od Gupe trojice (uz Ljubu Babića i Vladimira Becića) sudjelovao je u formulaciji „našeg izraza“ nastojeći estetiziranim i idealiziranim prikazima iz naših krajeva doprinijeti afirmaciji hrvatskog nacionalnog identiteta. Mišeovo slikarstvo tijekom 1930-ih karakterizira intenzivni kolorizam i oslobođena gesta. Kasnije slika uglavnom intimističke mrtve prirode i krajolike u prigušenim tonalitetima, a u posljednjim desetljećima života izražava se pretežito realistično. Miše je predavao na gimnazijama u Krapini, Slavonskom Brodu i Zagrebu, a kasnije na likovnim akademijama u Beogradu i Zagrebu. Pisao je likovne kritike i teorijske rasprave, pjesme i pripovijetke, a bavio se i grafičkim dizajnom. Bio je član Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti. Miše je 1955. kratko bio imenovan upraviteljem Moderne galerije, ali je u rokovođenju današnjim Muzejem aktivno sudjelovao od 1952. do 1966.

Tekst: Lada Bošnjak Velagić, muzejska savjetnica Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb
Foto: Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb

Jerolim Miše, Podne u Koločepu, 1931.

Jerolim Miše
Podne u Koločepu, 1931.
ulje, platno
61 x 71 cm
MG-1160

Podne u Koločepu je jedan od ponajboljih žarkih dalmatinskih pejzaža iz 1930-ih u kojima MIše idealizira dalmatinsku svakodnevicu. Slijedeći ideju 'našeg izraza' Ljube Babića, Miše u prizorima intenzivnog kolorita kao specifikum svoga dalmatinskog zavičaja naglašava idealni sklad čovjeka i prirode, odnosno ljudskog doprinosa u izvornom krajoliku. Unoseći u svoje mediteranske vizije autentične motive neuglednog suhozida, kamenih puteva i krške vegetacije Miše stvara bogat pejzažni opus koji u potpunosti ispunjava očekivanja građanskoga sloja, ali i suvremene kritike.
Jerolim Miše je 1911. tako oštro iskritizirao slikarstvo svoga profesora Mencija Clementa Crnčića da je izbačen sa zagrebačke Više škole za umjetnost i umjetni obrt. Kasnije je studirao u Rimu i Firenci. U ranijoj je fazi Mišino slikarstvo posredstvom Ivana Meštrovića bilo blisko secesionističkom linearnom stilu. Potkraj dvadesetih, pod utjecajem francuskoga slikarstva i suvremenog njemačkog ekspresionizma. Miše slika naglašeno geometrizirane oblike u duhu nove modernosti i magičnog ekspresionizma. Kao jedan od Gupe trojice sudjeluje u formulaciji „našeg izraza“, a nakon intenzivna kolorizma i oslobođene geste iz 1930-ih kasnije slika uglavnom intimističke mrtve prirode i krajolike u prigušenim tonalitetima. U posljednjim desetljećima života slika realistično. Miše je predavao na likovnim akademijama u Beogradu i Zagrebu. Pisao je likovne kritike i teorijske rasprave, pjesme i pripovijetke, a bavio se i grafičkim dizajnom. Bio je član Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti.

Tekst: Lada Bošnjak Velagić, viša kustosica Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb, 2022.
Foto: Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb, 2022.

Jerolim Miše, Djevojčica, 1932.

Jerolim Miše
Djevojčica, 1932.
ulje na platnu; 60 x 46 cm
Nacionalni muzej moderne umjetnosti
MG-1163

Portretno slikarstvo Jerolima Miše iz 1930-ih ispunjavalo je sva očekivanja suvremene građanske publike i kritike. U okviru društveno-politički aktualne teme Miše bira likove s dna društvene ljestvice, ali ih zapravo slika tek kao klišeje jada i bijede. Siromašna djeca, žene i starci sa spuštenim i zatamnjenim pogledima u Mišeovim interpretacijama gube osobnost i zapravo su tek simboli onih 'drugih', unesrećenih, nemoćnih i neobrazovanih.

Jerolim Miše je zbog oštre kritike slikarstva svoga profesora Mencija Clementa Crnčića 1911. bio izbačen s Više škole za umjetnost i umjetni obrt u Zagrebu pa kasnije studira u Rimu i Firenci. Posredstvom Ivana Meštrovića rano je Mišino slikasrstvo blisko secesionističkom linearnom stilu. Potkraj dvadesetih, pod utjecajem francuskoga slikarstva i suvremenog njemačkog ekspresionizma. Miše slika naglašeno geometrizirane oblike u duhu nove modernosti i magičnog ekspresionizma. U Grupi trojice sudjeluje u formulaciji „našeg izraza“, a nakon intenzivna kolorizma i oslobođene geste iz tridesetih, kasnije slika uglavnom intimističke mrtve prirode i krajolike u prigušenim tonalitetima. U posljednjim desetljećima života slika realistično. Miše je predavao na likovnim akademijama u Beogradu i Zagrebu. Pisao je likovne kritike i teorijske rasprave, pjesme i pripovijetke, a bavio se i grafičkim dizajnom. Bio je član Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti.

Tekst: Lada Bošnjak Velagić, viša kustosica Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti©Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb
Foto: Goran Vranić©Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb

Jerolim Miše, Siroče (Portret djevojčice), 1929.

Jerolim Miše
Siroče (Portret djevojčice), 1929.
ulje na platnu
64,8 x 49,8 cm
MG-1163

Portret Siročeta iz 1929. odlikuju sva temeljna formalna, stilska i tematska pregnuća Jerolima Miše. Tugu portretirana djeteta iskazuje realistički oblikovanim volumenom, a dramatičnost prizora ostvaruje koloritom i kontrastnom rasvjetom nadprirodnog intenziviteta. Bez avangardnih proboja, Miše teži ‘direktnom odnosu s objektom’ i ostvaruje zapažen portretni opus koji se temelji na realističkim postavkama, cézanneovskoj konstrukciji i renoirovskom koloritu. Mišino tonsko trodimenzionalno oblikovanje u kasnijim tridesetima zamjenjuje zamjetna koloristička plošnost, bliska suvremenom izrazu Petra Dobrovića.
Godine 1911. Jerolim Miše objavio je tako oštru kritiku slikarstva svoga profesora Mencija Clementa Crnčića da je izbačen iz Više škole za umjetnost i umjetni obrt u Zagrebu. Potom je slikarstvo studirao u Rimu i Firenci, a predavao je na likovnim akademijama u Beogradu i Zagrebu. Kao nezaobilazan sudionik svih značajnih likovnih zbivanja u Hrvatskoj prve polovine 20. stoljeća pisao je likovne kritike i teorijske rasprave, pjesme i pripovijetke, a bavio se i grafičkim dizajnom. Na rano je Mišino slikarstvo posredovanjem Ivana Meštrovića utjecao secesionistički linearni stil. Pod utjecajem francuskoga slikarstva i suvremenog njemačkog ekspresionizma Miše potkraj dvadesetih naglašeno geometrizira oblike u duhu nove modernosti i magičnog ekspresionizma. U Grupi trojice sudjeluje u formulaciji „našeg izraza“, a nakon intenzivna kolorizma i oslobođene geste iz tridesetih, slika uglavnom intimističke mrtve prirode i krajolike u prigušenim tonalitetima. Ne snalazi se u umjetničkim tokovima socrealizma, a u posljednjim desetljećima života slika realistično.

Tekst: Lada Bošnjak Velagić, viša kustosica Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb
Foto: Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb

Jerolim Miše: od buntovnika do barda

Moderna galerija ovogodišnji izložbeni program je zaključila kritičkom retrospektivom velikana hrvatskog slikarstva Jerolima Miše, koju je priredila u suradnji s Galerijom umjetnina iz Splita, a povodom 130 obljetnice rođenja i 50 godina smrti istaknutog hrvatskoga slikara.

Izložba pod nazivom Jerolim Miše: od buntovnika do barda u autorskom konceptu dr. sc. Ane Šeparović donosi fenomenološki i problemski prikaz opusa kojeg predstavlja kroz karakteristične tematske odnosno idejne cjeline. Kako se Miše iskušao u raznovrsnim medijima i žanrovima: slikarstvu, grafičkom dizajnu, likovnoj kritici i književnosti, slike su na izložbi praćene njegovim tekstovima, kao i tekstovima njegovih suvremenika. Na taj način istaknute su brojne silnice – povijesni, politički i društveni kontekst, intelektualni i duhovni horizont, ideologemi i ukus vremena – koje su se prelamale u njegovim djelima i koje nam otkrivaju iznimnu slojevitost ovog vrlo kompleksnog opusa. Izložba pokazuje djela iz svih razdoblja: od 1910-ih kada se kao mladi slikar predstavlja kao buntovnik koji ruši stare naslijeđene vrijednosti, sve do poslijeratnog razdoblja kada postaje dio likovnog establišmenta – bard, koji još za života stječe kanonsko mjesto unutar hrvatske likovne umjetnosti.

Postav izložbe, u koordinaciji Lade Bošnjak Velagić, više kustosice Moderne galerije, objedinjuje 130 umjetnikovih slika i crteža, najvećim dijelom iz zbirki Moderne galerije i Galerije umjetnina iz Splita, ali i iz brojnih hrvatskih muzejskih institucija te javnih i privatnih kolekcija.

Uz izložbu je predstavljena i knjiga Jerolim Miše, Dokumenti, vrijeme, kritike iz Biblioteke Povijest Moderne galerije. Riječ je o petom u nizu izdanja kojima se ova značajna institucija na svojevrstan način odužuje istaknutim osobnostima koje su sudjelovale u njezinom profiliranju i ostvarivanju statusa koji joj danas s pravom pripada. Uvažena povjesničarka umjetnosti i leksikografkinja dr. sc. Ana Šeparović - čiji su znanstveni radovi počevši od disertacije iz 2014., sustavno rasvjetljavali Mišino dugo djelatno razdoblje - priredila je ovu knjigu u kojoj se donosi izbor njegovih likovnih kritika i presjek javnog djelovanja umjetnika, koji je unatoč kratkom formalnom ravnateljstvu u Modernoj galeriji (od 1. travnja do 1. srpnja 1955.), neposredno utjecao na njezin ustroj i izložbene djelatnosti tijekom dužega razdoblja. Urednica knjige je dr. sc. Libuše Jirsak, donedavna viša kustosica Moderne galerije, koja je priredila i uredila prethodna tri izdanja iz iste biblioteke.

Nakon premijernog predstavljanja u Zagrebu, izložba Jerolim Miše: od buntovnika do barda , izložba je bila predstavljena i u Galeriji umjetnina u Splitu, od 11. veljače do 28. ožujka 2021.

Vodstva za građanstvo – Izložba Jerolim Miše: od buntovnika do barda
Moderna galerije je uz kupljenu ulaznicu za građanstvo organizirala besplatna vodstva po izložbi Jerolim Miše: od buntovnika do barda.
Vodstva je održala autorica izložbe dr. sc. Ana Šeparović

Termini:
petak, 22.1. 2021., u 17 sati
utorak, 26.1.2021., u 17 sati

S obzirom na epidemiološku situaciju, vodstva su bila ograničena na pet osoba te je bila obvezna prethodna najava na e-mail: am.kovac@modgal.t-com.hr
(za vodstvo 22.1.2021. prijave su zaprimane do 22.1. u 15 sati, a za vodstvo 26.1.2021. prijave su zaprimane do 26.1. u 15 sati).
Pri posjetu Modernoj galeriji, bilo je obvezno poštivanje epidemioloških mjera HZJZ i odluka koje je propisao Nacionalni stožer civilne zaštite RH.

Kolačići