Ljubo Babić, Hrvatski seljak, 1926.

Ljubo Babić
Hrvatski seljak, 1926.
ulje na platnu
151 x 120,5 cm
MG-6501

Slikom Hrvatski seljak Ljubo Babić odaje počast snažnom, radišnom i poštenom hrvatskom seljaku na čijem trudu i radu počiva domovina. U duhu suvremenog neorealizma Babić monumentalnom figurom naglašava smisao, a ne pojavnost realiteta. Umjesto portreta, Babić slika personifikaciju važnih nacionalnih, ali i općeljudskih vrlina.
Iako je sudjelovao u osnivanju Hrvatskog proljetnog salona, Ljubo Babić početkom 1920-ih prestaje s njima izlagati i okuplja Grupu nezavisnih. Nasuprot Salonu koji se tad više orijentira prema europskim strujanjima, Nezavisni teže vlastitom i originalnom umjetničkom izrazu bez stranih utjecaja. Ideju o nužnosti nacionalne umjetničke posebnosti Babić će uskoro i teorijski obrazložiti i slikarski dalje elaborirati. Babićeva stvaralačka i teorijska nastojanja oko 'našeg' izraza bitno su obilježila hrvatsku umjetnost od kraja 19. stoljeća do Drugog svjetskog rata.

Ljubo Babić je kao slikar, scenograf i kostimograf, grafičar, likovni pedagog i kritičar, povjesničar umjetnosti, muzealac, književnik i urednik bio epohalna figura hrvatske kulture i umjetnosti 20. stoljeća, a nakon Grupe nezavisnih umjetnika sudjelovao je i u osnivanju Grupe četvorice, Grupe trojice, Grupe hrvatskih umjetnika i Hrvatskih umjetnika. Kao prvi kustos Moderne galerije bio je i autor prvog stalnog postava izloženog 1920. u Muzeju za umjetnost i obrt. Godine 1948. osmislio je i prvi postav Moderne galerije koji reprezentira kompleksan razvoj hrvatske umjetnosti 19. i 20. stoljeća, a za koji je detaljno preuređena današnja zgrada.

Tekst: Lada Bošnjak Velagić, viša kustosica nacionalnog muzeja moderne umjetnosti © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb
Foto: Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb

Skip to content