Ivan Rendić
(1849. – 1932.)
Hercegovka, 1883.-1901.
mramor
55 x 43 x 31 cm
MG-2004
Nakon kiparske izobrazbe u Trstu i na Umjetničkoj akademiji u Veneciji, Ivan Rendić usavršava se kod Giovanni Dupréa (1872 - 76) u Firenci, koji svojim realizmom utječe na formiranje osobnog Rendićevog izraza temeljenog na uljepšanom realizmu s obilježjima nacionalnog stila.
Nakon školovanja Rendić kratko boravi u Zagrebu (1877 – 1880; 1889 – 1902), no najveću produkciju javnih i nadgrobnih spomenika stvara u Trstu (1881 – 1921).
Rendićeva zanatska i kiparska vještina predstavljaju kontinuitet hrvatske skulpture u javnim prostorima, a o tome svjedoče poprsja hrvatskih povijesnih i kulturnih uglednika Andrije Medulića, Julije Klovića, Krste Frankopana i Nikole Jurišića u obližnjem parku Zrinjevac, kao i spomenici pjesnicima fra Andriji Kačiću Miošiću te Petru Preradoviću na donjogradskim zagrebačkim lokacijama.
Vrlo su popularni Rendićevi alegorijski likovi za nadgrobne spomenike poput poprsja Hercegovke kao detalja kompozicije Hercegovka plete vijenac za nadgrobni spomenik S. Ivankovića u Trstu, 1883.
U visokom poprsju, minuciozno izvedeni folklorni detalji djevojačke opreme, uokviruju lice djevojke pravilnih crta lica, poluspuštenih vjeđa i poluotvorenih punašnih usana.
Tekst: Tatijana Gareljić, muzejska savjetnica Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb
Foto: Goran Vranić©Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb