Jerko Fabković
Harlekin ?
ulje na platnu
75.7 x 127.5 cm
MG-1592
Jerko Fabković (1901. – 1974.) slikarski nauk započeo je pohađajući satove crtanja kod Otta Antoninija i Bele Čikoša Sesije. Na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu studirao je od 1920. do 1926. godine, s pauzom od dvije godine kada je studirao povijest umjetnosti kod Heinricha Wölfflina u Münchenu. Za razumijevanje njegova opusa važno je spomenuti kako je rođen u bogatoj građanskoj obitelji, što mu je omogućilo stvaranje bez potrebe za izlaganjem ili prodajom radova.
„Harlekin“ prikazuje lik u poluprofilu, polegnutog na bok s instrumentom u rukama unutar idiličnog krajolika. Harlekin, karakterističan komični lik talijanske commedie dell’arte, lukav je i domišljat sluga te simbol prevrtljivosti. Fabković ga prikazuje u opuštenoj pozi, uronjenog u sanjivu atmosferu koju stvaraju topli tonovi žutih i crvenih nijansi. Kompozicija slike odiše mirnoćom, dok harlekinov izraz lica odražava melankoliju, naglašavajući dualnost ove figure koja istovremeno izaziva smijeh i tugu. Pomno modelirana tijela, s naglaskom na njihovoj masivnosti i čistoći oblika, podsjećaju na „slikarev gigantizam“ kako je naveo hrvatski likovni kritičar Grgo Gamulin, a očit utjecaj art décoa prisutan je u izduženim udovima i izvijenim linijama nekih Fabkovićevih kompozicija.
Fabkovićev rad često istražuje teme rodnih i seksualnih identiteta i normi koji puno jasnije dolaze do izražaja u djelima „Keramičar Kičin kao Madona“ iz 1941. i „Akt hermafrodita“ iz 1930. godine. U ovim radovima Fabković prikazuje likove koji se ne uklapaju u tradicionalne norme istražujući fluidnost rodnih identiteta i snažno istupa izvan granica kanona.[1]
Tekst: Marta Radman, kustosica Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb
Foto: Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb
[1] Gavrilović, Feđa. „Crteži Jerka Fabkovića za crkvu svetog Blaža“. U: Kontura art magazin, 25 (2015), 128, str. 16–19. Ljubaznošću autora. Djela „Keramičar Kičin kao Madona“ iz 1941. i „Akt hermafrodita“ iz 1930. godine nalaze se u privatnoj kolekciji dr. Josipa Kovačića.