Vlaho Bukovac
Gundulić zamišlja Osmana, 1894.
ulje/platno
185x308 cm
MG - 295
Vlaho Bukovac (1855.-1922.), začetnik je hrvatske moderne. Znatiželjan i pustolovan duh vodi ga već kao dijete u SAD. Zahvaljujući panslavenski usmjerenom književniku, Medi Puciću i biskupu Strossmayeru odlazi na školovanje na parišku likovnu akademiju. Slika pod utjecajem Alexandra Cabanela, eklektičnog slikara povijesnih i religioznih kompozicija u duhu službenog akademizma. S vremenom upoznaje impresionističko slikarstvo i orijentalizam te razvija svoj likovni izraz oslanjajući se na realizam, impresionizam i povremeno simbolizam. Nakon završenog studija 1880. zahvaljujući uspjesima na Pariškim salonima, u Parizu otvara atelje. Istodobno slika u Dalmaciji i Engleskoj, a 1893. nastanjuje se u Zagrebu gdje 1895. inicira izgradnju Umjetničkog paviljona. Društvo hrvatskih umjetnika osniva 1897. godine kao protutežu Kršnjavijevom Hrvatskom društvu umjetnosti, osnovanom 1879., te poziva umjetnike na slikanje u pleneru čime daje poticaj hrvatskoj moderni. Pod njegovim utjecajem slikari odbacuju akademski smeđi ton i opredjeljuju se za svjetliju paletu zasnivajući varijantu hrvatskog realističkog slikarstva svijetla kolorita zvanog zagrebačka šarena škola. Zbog neslaganja s Kršnjavim, Bukovac odlazi najprije u Cavtat 1898., potom 1903. u Prag kao profesor na tamošnjoj akademiji.
Na slici Gundulić zamišlja Osmana koju započinje u Parizu, a završava u Zagrebu 1894., prikazan je hrvatski barokni pisac Ivan Gundulić dok razmišlja o svojem povijesno-romantičnom epu Osman. Dijagonalno barokno koncipirana kompozicija i likovi dani su akademski realistično, dok je pjesnikov pogled uperen prema impresionistički tretiranoj izmaglici i svjetlosnim odbljescima iznad vode. Lakoća slikanja vidljiva je ne samo u realističkom prikazu draperija i inkarnata nego i u detaljima bilja i stijenja u prvom planu. Citatnost teme i barokne kompozicije na tragu su povijesnog slikarstva.
Tekst: Dajana Vlaisavljević, muzejska savjetnica Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb
Foto: Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb