Oton Iveković
(1869. – 1939.)
Gorski krajolik, 1895.
akvarel / papir, 205 x 395 mm
MG-390
Na Kordunu, 1898.
ulje/platno, 110 x 179cm
MG-378
Ivekovićev slikarski opus većim dijelom kronološki pripada razdoblju moderne iako je stilski još uvijek duboko ukorijenjen u realizmu kasnog 19. stoljeća. Stilski i sižejni anakronizam Ivekovićevih romantiziranih povijesnih kompozicija po kojima je najpoznatiji razlog su brojnom oleografiranju njegovih slika koje su ukrašavale domove hrvatskog domoljubnog građanstva. Iveković studira na bečkoj likovnoj akademiji od 1887., gdje poseban interes iskazuje za specijalku historijskog slikarstva. Zbog upornog slikanja Zrinjskih i Frankopana dobiva nadimak „Zrinjmaler“. Studij nastavlja na minhenskoj akademiji 1892. Kršnjavijeva naklonjenost omogućava mu da ljeto po povratku sa studija obilazi biciklom, crtajući Liku, Dalmaciju i Bosnu te potiče njegov interes za povijesno slikarstvo upućujući ga na akademiju u Karlsruheu. Zahvaljujući, također, Kršnjavom dobiva posao na Realki, kasnije na Obrtnoj školi. Vodio je i privatnu slikarsku školu u vlastitom ateljeu koje su pohađale između ostalih slikarice Nasta Rojc i Vera Nikolić. Dolaskom Vlahe Bukovca u Zagreb, paleta mu se rasvjetljava na način šarene zagrebačke škole. Na Salonu 1898. izlaže, moglo bi se reći, anti povijesnu kompoziciju Na Kordunu, 1898. s prikazom, od besmisala rata, iscrpljenih vojnika i konja, slikanu na način tonskog slikarstva, ali slobodnijeg poteza kista i donekle rasvijetljene palete. Kasnije se Iveković razilazi s Bukovcem iako u pejzažima ostaje vidljivo iskustvo bukovčeve manire impresionizma. Rani romantičarski akvarel Gorski krajolik, 1895. ujednačenog zelenkasto-okerastog kolorita upućuje na kasnije pejzažne male stvari (Lovac u šumi, 1898., Šuma, 1900., Lovac sa psom, 1901.) u kojima treba tražiti autentične vrhunce Ivekovićeva stvaralaštva. Kasnije je likovno je dokumentirao stanje na bojišnicama Soče, Galicije i Srbije u doba I. svjetskog rata.
Tekst: Dajana Vlaisavljević, muzejska savjetnica Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb
Foto: Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb