Golgota

Ljubo Babić, Golgota, 1917.

Ljubo Babić
Golgota, 1917.
ulje na drvu
78 x 81,2 cm
MG-952

Ljubo Babić u više prikaza Golgote iz 1917. prazninom u središtu prizora i naglašenim svjetlosnim kontrastima apostrofira univerzalnu temu općega rasapa i kaosa. Ekspresionistički iskorak u kompoziciji i koloritu Kraljevićeve Golgote iz 1912. Babić elaborira u sugestivnu viziju opće propasti. Slikom dominira zlokobni nadstvarni ambijent koji duboko u pozadini prizora prijeti progutati završnu scenu Kristove muke.

Ljubo Babić višu je umjetničku školu završio u Zagrebu, a Akademiju u Münchenu. Naknadno se usavršavao u Parizu, a povijest umjetnosti diplomirao je u Zagrebu 1932. Kao slikar, scenograf i kostimograf, grafičar, likovni pedagog i kritičar, povjesničar umjetnosti, muzealac, književnik i urednik postao je epohalna figura hrvatske kulture i umjetnosti 20. stoljeća. Sudjelovao je u osnivanju Hrvatskog proljetnog salona, Nezavisne grupe hrvatskih umjetnika, Grupe četvorice, Grupe trojice, Grupe hrvatskih umjetnika i Hrvatskih umjetnika. Kao prvi kustos Moderne galerije (danas NMMU) bio je autor prvog stalnog postava kojim je zbirka 1920. bila predstavljena u Muzeju za umjetnost i obrt . Godine 1948. koncipirao je i realizirao prvi postav koji prezentira kompleksni tijek hrvatske likovne umjetnosti u 19. i 20. stoljeću u zgradi u kojoj Muzej i danas djeluje.

Tekst: Lada Bošnjak Velagić, viša kustosica Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb, 2022.
Foto: Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb, 2022.

Miroslav Kraljević, Golgota, 1912.

Miroslav Kraljević
Golgota, 1912.
ulje, platno; 72,1 x 115,3 cm
MG-7084

Miroslav Kraljević u Golgoti iz 1912. glavni motiv Raspeća povlači u dubinu prizora ističući lik Krista tek svjetlosnim akcentom na uvijenom tijelu. Prednjim planom dominiraju deformirane figure vojnika pognute oko kocke te vertikala Longina oslonjenog o koplje. Ekspresivnost kompozicije, zlokobno ogoljen ambijent i snažna simboličnost kolorita čine ovu sliku jednom od ključnih za Kraljevićev pariški opus, ali i za novu slikarsku generaciju koja se upravo formira u Zagrebu.

Miroslav Kraljević, porijeklom iz bogate slavonske plemenitaške obitelji, studij prava započet u Beču ubrzo zamjenjuje slikarstvom u Münchenu. Kod profesora Huge Habermanna na tamošnjoj Akademiji od 1905. do 1910. studiraju i Josip Račić, Vladimir Becić i Oskar Herman. Slikare tog münchenskog kruga povezuje prvenstveno orijentacija europskoj modernosti, slične polazišne ideje i uzori. Nakon diplome u Münchenu Kraljević se 1910. vraća u Požegu. Intenzivno slika te slijedom odličnih kritika 1911. odlazi u Pariz. Stopivši sva dotadašnja umjetnička iskustava sa smjelim istraživanjima novih ideja i izraza u Parizu ostvaruje niz vrhunskih portreta, autoportreta, žanr-scena i veduta. Već se godinu kasnije teško bolestan vraća u domovinu. Ostvarivši opus od najvećeg značaja za razvoj našeg modernog slikarstva Kraljević je od tuberkuloze umro u Zagrebu 1913., s nepunih 28 godina

U Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti 19. travnja otvorena je izložba Golgota. Ova studijska izložba u autorskoj koncepciji povjesničara umjetnosti dr. sc. Zvonka Makovića i organizaciji više kustosice NMMU Lade Bošnjak Velagić prezentira različite suvremene recepcije Kraljevićeve Golgote iz 1912. u djelima nove umjetničke generacije koja je definirala našu likovnu scenu tijekom i neposredno nakon Prvog svjetskog rata (Ljubo Babić, Marijan Trepše, Sava Šumanović).
Na izložbi su prezentirane Golgote Miroslava Kraljevića, Ljube Babića i Marijana Trepšea iz Zbirke Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti u Zagrebu te interpretacija iste teme Save Šumanovića, koja je za ovu prigodu posuđena iz Narodnog muzeja u Smederevskoj Palanci u Srbiji. Dvojezični katalog izložbe na hrvatskom i engleskom jeziku s tekstom povjesničara umjetnosti dr.sc. Zvonka Makovića uredila je Lada Bošnjak Velagić, viša kustosica NMMU. Dizajn kataloga potpisuje Ana Zubić.
Izložba ostaje otvorena do 29. svibnja 2022.

Reprodukcija: Miroslav Kraljević, Golgota (detalj) , 1912. ulje, platno. 72,1 x 115,3 cm. MG-7084. Foto: Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb

Šesta izložba u “Taktilnoj galeriji MG” – Ljubo Babić, Golgota

Taktilna galerija MG bila je prva multisenzorna galerija namijenjena slijepim i slabovidnim osobama u ovom dijelu Europe. U posebnom odjeljku, uređenom za razgledavanje “dodirom i zvukom“, izmjenjivale su se izložbe s kapitalnim djelima hrvatskoga slikarstva i kiparstva 19. i 20. st. Audio vodiči, taktilni dijagrami te legende na Brailleovu pismu, izloženi su bili uz originalna djela i objedinjeni u pratećim katalozima izložbi, formula su kojom je Moderna galerija hrvatsku likovnu umjetnost novijega doba učinila dostupnom svima.

Šestom izložbom u Taktilnoj galeriji MG je predstavila sliku Ljube Babića “Golgota”. Za ovu prigodu dizajniran je i poseban stol s ugrađenim dijagramima izrađenima u staklu i snimljen je novi audio vodič kojima je omogućeno njezino razgledavanje “dodirom i zvukom“.
Na taj način posjetitelji su imali priliku upoznati se s inovativnom metodologijom prezentacije slikarske umjetnosti slijepim i slabovidnim osobama autorice Nataše Jovičić.

Kolačići