Milena Lah
Mjesec, mjesečina, galebi I. -IV. , 1970.
tempera na papiru
65 x 52 cm
MG-8520, MG-8521, MG-8522, MG-8523
U kiparstvu Milene Lah (1920. - 2003.), motiv galeba je predstavljao i formalnu i sadržajnu razdjelnicu. Diplomiravši 1949. na zagrebačkoj Akademiji za likovnu umjetnost, ova je kiparica prvih 15 godina rada provela radeći u granicama realističkog kiparstva, da bi se u prvoj polovici 60-ih odlučnije posvetila oblikovnim eksperimentima. Pod utjecajem Henry Moorea, Lah se oslobodila oponašanja stvarnosti, pa već krajem 60-ih ostvaruje skulpture čije su forme sastavljene isključivo od dinamičnih i ritmičnih izmjena konkavnih i konveksnih oblika (Let galeba, 1969., Galeb, 1968. itd.). Izmjenu konkavnog i konveksnog možemo pratiti i na slikama, a koje Lah slika upravo u to vrijeme. Premda je na formanoj razini odustala od realizma, Lah je na simboličkoj razini – kroz naslove svojih radova i izložaba – zadržala vezu između svoje skulpture i prirodnih, odnosno kulturnih fenomena. Na početku karijere, to je najprije bilo etničko nasljeđe istarskog poluotoka (lokalne legende) ili srednjovjekovno nasljeđa Bosne i Hercegovine (bogumili, stećci), da bi se fokus tijekom 60-ih prebacio na prirodne pojave (galeb, Mjesec), te na kraju na motive koji pokušavaju spojiti mitologiju i znanstvenu fantastiku. Slike pred nama pripadaju razdoblju kiparičine djelatnosti u kojem ona, još uvijek fascinirana svakodnevnim životom – letom galeba, noćnom mjesečinom – starim senzacijama pokušava udahnuti novi život. U tome velikim dijelom i uspijeva, ostvarivši valovitu kompoziciju u kojoj u neobičan odnos dovodi crnu, bijelu, zlatnu i različite tonove plave boje. Umjetnost Milene Lah obilježava, također, i rad u prirodnom ambijentu: sudjelovala je na dvadesetak kiparskih simpozija u Hrvatskoj i inozemstvu, pa ne iznenađuje podatak da se njene skulpture nalaze u brojim javnim prostorima u Hrvatskoj i inozemstvu.
Tekst: Klaudio Štefančić, viši kustos Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb, 2023.
Foto: Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb, 2023.