U autorskoj koncepciji povjesničarke umjetnosti Dajane Vlaisavljević izložba Eksploatacija smrti, izložba koju Nacionalni muzej moderne umjetnosti predstavlja od 9. studenoga 2021. do 16. siječnja 2022. objedinjuje šezdesetak radova (slike, skulpture, grafike i video performans), nastalih u rasponu od 19. do 20. stoljeća. Najvećim dijelom riječ je o umjetninama iz fundusa NMMU, uz nekoliko djela iz drugih hrvatskih muzeja i privatnih zbirki.
Izložba Eksploatacija smrti, temu umiranja i smrti u likovnim umjetnostima pokušava sagledati uzimajući u obzir djela koja ne tematiziraju samo ljudsku smrt, već ostvarenja koja se u najširem smislu bave nestajanjem prirode čiji je čovjek samo sastavni dio. Izjednačen je, dakle, proces umiranja, konačnosti uopće, odnosno smrt svih živih bića s uništavanjem prirode. Propituje se doživljava li umjetnik i kako konačnost svih živih bića i nežive prirode sve do kraja svijeta, odnosno kataklizme te kako je proces predstavljen u likovnim djelima naših umjetnika. Za to istraživanje korištena su pretežito djela iz muzejskog fundusa koji obuhvaća radove od 19. stoljeća do danas. Djela tvore nekoliko tematskih skupina, Meat is Murder (Meso je ubojstvo), Kraj svijeta, kataklizma, Paradoks smrti, Svi umiru, zar ne, Oproštaji, Death is not the End (Smrt nije kraj).
Na izložbi će biti predstavljena djela Lovre Artukovića, Ljube Babića, Vladimira Becića, Brune Bulića, Nataše Cetinić, Menci Clement Crnčića, Bele Čikoš Sesije, Vladimira Filakovca, Ive Gattina, Ivana Generalića, Stjepana Gračana, Krste i Željka Hegedušića, Georga Hinaiza, Ignjata Joba, Gabriela Jurkića, Josipa Klarice, Zlatka Kopljara, Branka Kovačevića, Ise Kršnjavog, Ivana Lovrenčića, Antuna Maračića, Nikole Mašića, Jana Matejka, Antuna Mezdjića, Valerija Michielija, Karla Mijića, Renèa Mikovića, Zorana Mušiča, Ratka Petrića, Otona Postružnika, Zlatka Price, Mirka Račkog, Vanje Radauša, Ive Reina, Dijane Rajković, Branka Ružića, Miljenka Stančića, Mladena Stilinovića, Hrvoja Šercara, Roberta Šimraka, Frane Šimunovića, Đure Tiljka, Kamila Tompe i Maksimilijana Vanke.
U katalogu izložbe, pored predgovora autorice izložbe, Dajane Vlaisavljević, o temi umiranja i smrti pišu kulturna antropologinja dr.sc. Suzana Marjanić i biologinja dr. sc. Mirna Marinić.
Foto: Goran Vranić ©Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb