Drago Trumbetaš, U nedelu popoldan,1975.

Drago Trumbetaš
U nedelu popoldan,1975.
grafika, offset
MG-7047

Iskustvo rada u Saveznoj Republici Njemačkoj, presudno je odredilo umjetnički rad Dragutina Trumbetaša, samoukog slikara iz Velike Gorice kraj Zagreba. U Zagrebu je do 1966. radio u izdavaštvu, a poznavanje različitih tehnika tiska u kasnijoj će mu karijeri biti od velike pomoći. Izražavao se najvećim dijelom crtajući, prikazujući svakodnevni život radnika i ljudi iz nižih društvenih slojeva. Za razliku od umjetnika iz grupe „ Zemlja“, koji su se u periodu između dva svjetska rata podjednako posvećivali socijalnim problemima i sela i grada, Trumbetaš je pozornost gotovo u potpunosti fokusirao na velegradsko radništvo. Boraveći kao gastarbajter u Saveznoj Republici Njemačkoj, u zemlji koja je 70-ih godina prošlog stoljeća bila na vrhuncu svog ekonomskog razvoja, Trumbetaš se iz prve ruke mogao uvjeriti u način i kvalitetu života radnika s Istoka.

Na grafici „U nedelu popoldan“, uz linearni stil crtanja, odmah primjećujemo Trumbetašovu brigu za detalje. Nisu samo ljudske figure - njihova odjeća, obuća, frizura itd. - a niti grad kao mjesto zbivanja – zgrade i ulice - prikazani po svim pravilima umjetničkog realizma, nego su tako prikazani i sporedni motivi kao što su reklame. Sve dok su oko i ruka autoru dopuštali da u tančine prikaže objekte, da ih na neki način okarakterizira inzistirajući na detaljima, on je to činio. Kad zbog ograničenja medija više nije bilo moguće ulaziti u tančine prizora, Trumbetaš bi se prebacio na novi crtež ili grafiku. Prikazujući radništvo u njemačkim urbanim centrima, Trumbetaš je prikazao naličje društva blagostanja u povijesnom zenitu europskog industrijskog kapitalizma.

Tekst: Klaudio Štefančić, kustos Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb
Foto: Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb

 

Drago Trumbetaš, Oko peći (Ciklus Život kao zmija) 1986. , Majka i kćerka (Ciklus Život kao zmija) 1988.

     

Drago Trumbetaš
(1937.- 2018.)
Oko peći (Ciklus Život kao zmija), 1986.
tuš/karton, 515 x 370 mm
MG-7270

Majka i kćerka (Ciklus Život kao zmija)
1988.
tuš/karton, 515 x 370 mm
MG-7271

Iskustvo privremenog rada u Saveznoj Republici Njemačkoj, presudno je odredilo umjetnički rad Dragutina Trumbetaša, samoukog slikara iz Velike Gorice kraj Zagreba. U Zagrebu je do 1966. radio u izdavaštvu, a poznavanje različitih tehnika tiska u kasnijoj će mu karijeri biti od velike pomoći. Izražavao se najvećim dijelom crtajući; crteže je pak grupirao i objavljivao po tematskim cjelinama. Iz jednoga od njih – „Život kao zmija“ – donosimo i ova dva crteža. Glavna im je tema svakodnevni život ljudi iz najnižih društvenih slojeva. Za razliku od umjetnika iz grupe „ Zemlja“, koji su se u periodu između dva svjetska rata podjednako posvećivali socijalnim problemima i sela i grada, Trumbetaš je pozornost gotovo u potpunosti fokusirao na fenomen lumpenproleterijata. Tom interesu je najviše pridonio gastarbajterski rad u Saveznoj Republici Njemačkoj, boravak, dakle, u jednoj zemlji koja je 70-ih godina prošlog stoljeća bila na vrhuncu svog ekonomskog razvoja. Težak život milijuna doseljenika u tu zemlju, bio je trajni izvor fascinacije i inspiracije za Trumbetaša.

Na crtežima „Oko peći“ i „Majka i kćerka“ odmah, uz linearni stil crtanja, primjećujemo Trumbetašovu brigu za detalje. Nije prikazana samo količina odbačenih predmeta i smeća ispod kreveta ili peći, nego je autor odlučio da neke od njih prikaže točno onakvima kakvi su u stvarnosti: da napiše njihovo ime, prikaže njihovo oblikovanje kako promatrač ne bi imao dvojbe o čemu se tu radi. S jedne strane, to usložnjava prizor i zaokuplja recepciju publike, a s druge, povijesno i zemljopisno locira prizor. Trumbetaš, pritom, ne gubi na univerzalnosti prikaza. Unatoč svim znakovima koji upućuju na povijesni okvir zbivanja, ovi crteži sadrže određenu općenitost i upravo im ona pridaje kritički karakter.

Tekst: Klaudio Štefančić, viši kustos Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb
Foto: Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb

Drago Trumbetaš

 

 

 

Nema dvojbe da je Trumbetaševa odluka likovne interpretacije Matoševih stihova svojevrstan izbor po srodnosti. U Antunu Gustavu Drago se prepoznao, jer s njime dijeli kreativan nemir, zatim lutalačku, iseljeničku sudbinu, te – s njome povezanu – čežnju za domovinom i ljubav prema rodnom, zavičajnom krajoliku. Kao što Trumbetaša s Van Goghom veže strast sudjelovanja u ljudskoj muci i težnja za nesputanim likovnim izrazom, s Matošem pak ponajprije ga vezuje gastarbajtersko-pečalbarski nomadizam i nostalgija za sjevernohrvatskim ishodištem. Stoga nije čudno da je upravo u Cesarićevoj pjesmi “Trubač sa Seine“ slikar pronašao leit-motiv životarenja u inozemstvu i sanjarenja o slobodi u Hrvatskoj, te se odlučio odužiti Matošu kao idealnom prethodniku na putevima po tuđini i dostojnom pretku u ljubavi prema domovini.
(…)

 

Tonko Maroević, “Trubaču sa Seine – Trumbetaš s Meine”
(odlomak iz predgovora u katalogu izložbe)

Skip to content