Milivoj Bijelić, Denkbild strikte Observanz, 2002.

Milivoj Bijelić
Denkbild strikte Observanz, 2002.
sitostisak, ulje/platno
85 x 155 cm
MG-7019

Milivoj Bijelić (1951.) intrigantan je umjetnik koji apsorbira konceptualne, primarno-analitičke i monokromne zasade visoke moderne slikom (Plava, 1976.) i minimalističkim instalacijama s postmodernim korelacijama od nove slike nadalje. To obilježava autorova misaona izvedbena estetika i materijalnost medija što je uočljivo još u njegovoj primarno-analitičkoj fazi. Diplomirao je slikarstvo na ALU-Zagreb (Š. Perić), a postdiplomski studij pohađao na Nationaal Hoger Instituut vorr Schone Kunsten u Antwerpenu (1977. – 1978.). Suradnik je Majstorske radionice Lj. Ivančića i N. Reisera (1978. – 1980.), a od 80-ih živi i djeluje u  Düsseldorfu. Bijelić uspostavlja vlastiti znak Homo rebus koji uobličava u zagonetni piktogram, parafrazu Da Vincijeva čovjeka raširenih udova koji modulira slikama, slikama-objektima i instalacijama (45. venecijanski bijenale, 1993.). Taj znak mjera je svih stvari, a preobražen u umjetničku matricu slika je figure i figura slike, šifra i znak ljudske figure uopće. (parafraza, J. auf der Lake). Slika Denkbild strikte Observanz / Razmišljanje, strogo promatrati (2002.) obilježava Bijelićev opus do danas utemeljen na filozofsko-sociološkim postavlkama koje autor prenosi na neposredan način. To je rasterska slika sa zagonetnim ukrasom, matricom u obliku saća – žigova Homo rebusa i horizontalnom lebdećom figurom čovjeka ponad njih izvedenom od stožaste materije boje koja gledana sa strane postaje vibrantni odjek reprezentativnoga izgleda.  Izlagao je na brojnim samostalnim izložbama u Hrvatskoj i inozemstvu (Zagreb, Düsseldorf, Bochum, München, Ljubljana, Köln), a djela mu se nalaze u brojnim recentnim zbirkama i muzejima. Sudjelovao je na bijenalu u Sao Paulu 1982., i Kairu 1994., a u Bribiru nalazi boravište za aktualni umjetnički projekt Et in Barabaria Ego.

Tekst: Željko Marciuš, muzejski savjetnik Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti © Nacionalni muzej moderne umjetnosti Zagreb
Foto: iz arhive Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti © Nacionalni muzej moderne umjetnosti Zagreb

Skip to content