Branislav Dešković, Pas na tragu, 1912.

Branislav Dešković
(1883. – 1939.)
Pas na tragu, 1912.
lijevanje, bronca
24 x 40 x 17,5 cm
MG-4490

Umjetničku akademiju polazio je u Veneciji (1903. – 1905.), na specijalki kod talijanskog kipara Antonija dal Zòtta. Boravio je kratko u Beču, a od 1907. godine živio je u Parizu, gdje je redovito izlagao na „Salonima“ (1908. -1921.).
Najraniji Deškovićevi radovi nastali su pod utjecajem akademizma i talijanskih verista. Niz portretnih reljefa, realističnih po karakteru, nastalo je za vrijeme akademskog obrazovanja na venecijanskoj akademiji kao što je Portret bradatog muškarca iz 1904. godine. Dolazeći često u domovinu, oblikovao je skulpture pod utjecajem patriotske ideologije u duhu secesije i stiliziriranog monumentalizma. Nakon boemskog života i narušenog zdravlja od 1921. godine skrasio se u Splitu.
Najprepoznatljiviji je po dinamičnom oblikovanju lovačkih pasa modeliranih u karakterističnim pozama u punoj plastici te se smatra najizrazitijim animalistom u hrvatskoj modernoj skulpturi. Modelirao ih je pod utjecajem Rodinove skulpture, u vlastitoj inačici impresionizma.
Dešković je bio strastveni lovac te je kao poznavatelj životinja, izvanredno modelirao lovačke pse na njihovim zadacima i u raznoraznim pozama. Pas na tragu savršena je impresija zaustavljenog pokreta životinje. Cijelo izduženo tijelo lovačkog psa nervozno je napeto i usredotočeno na primarnu zadaću.

Tekst: Tatijana Gareljić, muzejska savjetnica Nacionalni muzej moderne umjetnosti © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb
Foto: Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb

Branislav Dešković, Pas na tragu, 1912.

Branislav Dešković
(1883. – 1939.)
Pas na tragu, 1912.
bronca
22 cm x 50 cm x 15, 5 cm
MG-2242

Branislav Dešković je umjetničku akademiju polazio u Veneciji (1903. – 1905.), na specijalki kod talijanskog kipara Antonija dal Zòtta. Boravio je kratko u Beču, a od 1907. godine živio je u Parizu, gdje je redovito izlagao na „Salonima“ (1908. -1921.).
Najraniji Deškovićevi radovi nastali su pod utjecajem akademizma i talijanskih verista. Niz realističnih portretnih reljefa poput Portret bradatog muškarca (1904.), izveo je za vrijeme akademskog obrazovanja na venecijanskoj akademiji.
Dolazeći često u domovinu, oblikovao je skulpture pod utjecajem patriotske ideologije u duhu secesije i stiliziriranog monumentalizma. Nakon boemskog života i narušenog zdravlja od 1921. godine skrasio se u Splitu.
Najpoznatiji je po dinamičnom oblikovanju motiva lovačkih pasa modeliranih pod utjecajem Rodinove skulpture, u punoj plastici i karakterističnim pozama te se u vlastitoj inačici impresionizma smatra najizrazitijim animalistom u hrvatskoj modernoj skulpturi.
Pas na tragu savršena je impresija zaustavljenog pokreta lovačkog psa usredotočenog na primarnu zadaću.

Tekst: Tatijana Gareljić, muzejska savjetnica Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb
Foto: Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb

Skip to content