Stjepan Gračan, Bez naziva XXV, 1976.

Stjepan Gračan
Bez naziva XXV, 1976.
poliester, boja
175 x 60 x 92 cm
MG-3985

Užasna, nagorena i izmrcvarena figura Bez naziva XXV Stjepana Gračana paradigmatska je za koncepciju Biafre, grupe umjetnika koja šokantnim utjelovljenjima žrtve silovito i žestoko kritizira stvarnost, općeprihvaćene malograđanske konvencije, ali i prevladavajuću koncepciju apstraktne umjetnosti. U zastrašujućem izobličenju i dramatičnom pokretu tipičnom za Biafru utjelovljuje se žrtva, pojedinac koji stradava zbog politike i tuđih hirova, ideologija i interesa. U besmislenoj patnji čovjek postaje čudovište.
Stjepan Gračan (Prugovac, 1941. – Zagreb, 2022.) kiparstvo je diplomirao 1967. na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti. Nakon postdiplomskog studija monumentalne plastike ostaje u Majstorskoj radionici Antuna Augustinčića do 1971. S kiparima Brankom Bunićem, Ratkom Petrićem i Mirom Vucom osnovao je 1970. Likovnu grupu (atelijera) Biafra. Grupa humanistički angažiranih umjetnika koja novom figuracijom i ekspresionističkim stilom izražava kritiku suvremenoga svijeta djelovala je do 1978. Naziv su preuzeli od napuštenog i devastiranog krila studentskog doma u centru Zagreba u kojeg su uselili, a zajedno su održali petnaest izložbi. Budući da je većina ranijeg Gračanovog opusa uništena u požaru koji mu je progutao atelijer 1979., tragičnost Gračanovih figura iz razdoblja Biafre ponajbolje reprezentiraju četiri skulpture ranije otkupljene za zbirku NMMU. Stjepan Gračan je od 1975. često radio i za kazališta te povremeno za televiziju. Od 1988. je predavao kiparstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, gdje je kasnije bio i dekan. Sudjelovao je i u osnivanju Umjetničke akademije u Osijeku. Realizirao je čak 30 samostalnih izložbi i 28 javnih spomenika od kojih se ističu Vladimir Nazor u Zagrebu, August Cesarec u Osijeku i Spomenik žabi u Karlovcu.

Tekst: Lada Bošnjak Velagić, muzejska savjetnica Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb
Foto: Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb

Skip to content