Bela Čikoš Sesija – Nacionalni muzej moderne umjetnosti

Bela Csikos Sesia, Poluakt žene, 1895.

Bela Csikos Sesia
(1864.-1931.)
Poluakt žene, 1895.
ulje/platno, 46,5 x 37cm
MG-517

Bela Csikos Sesia začetnik je simbolizma i jedan od najistaknutijih predstavnika hrvatske moderne. Slikarstvo studira od 1887. na bečkoj likovnoj akademiji, a krajem 1891. u školi je Leopolda Carla Müllera. Na minhenskoj akademiji je 1892. kod Wilhelma von Liendenschmidta te 1894. kod Carla von Marra čiji slikarski opus akademskim realizmom, impresionističkom i simbolističkom manirom te dekorativnošću korespondira s Csikosevim. Više puta boravi u južnoj Italiji gdje slika plenerističke vedute svijetlog kolorita. Istim načinom slika pejzaže u Hrvatskom zagorju. U Zagreb se vraća 1894. i postaje suradnikom Vlahe Bukovca. Nakon kratkog boravka u SAD, 1903. s Menci Clementom Crnčićem otvara privatnu slikarsku školu koja 1907. postaje Viša škola za umjetnost i obrt - današnja ALU.
Sklon je tehnološkim inovacijama, sam fotografira modele, u slikanju ostvaruje višeslojnu zrnastu fakturu na tragu segantinijevskog divizionizma. Radio je na dekorativnim ciklusima grkokatoličke crkve u Križevcima i Odjela za bogoštovlje i nastavu. Utjecao je na slikaricu Slavu Raškaj. Godine 1900. u simbolističkoj maniri utemeljenoj na zamišljanju nestvarnog kao dio Hrvatske sobe za Svjetsku izložbu u Parizu slika ciklus Innocentia.
Teorijske postavke secesije Ive Pilara i Milivoja Dežmana, Csikos materijalizira na simbolističkim slikama, kao što je u začetcima vidljivo na muzejskoj slici Poluakt žene koju vjerojatno slika istovremeno s Vlahom Bukovcem 1895. Svijetlim, srebrnkasto-bijelim inkarnatom u sitnom namazu boje, Csikos naglašava poetičnost prikaza sjetnog lica koje ponire u meditativnost.

Tekst: Dajana Vlaisavljević, muzejska savjetnica © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb, 2022.
Foto: Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb, 2022.

Bela Čikoš Sesija, Atena i Psiha

Bela Čikoš Sesija
Atena i Psiha, 1898.
ulje / platno
737 x 340 mm
MG-2114

Bela Čikoš Sesija (1864.–1931.) ubraja se među najznačajnije predstavnike simbolizma u Hrvatskoj. Slikarstvo je studirao na Akademiji u Beču kod Juliusa Bergera i Leopolda Karla Müllera te u Münchenu na specijalizaciji kod Wilchelma von Lindenschmita. Studijski boravi u Italiji dva puta s glavnom svrhom proučavanja klasične baštine za realizaciju programa Izidora Kršnjavog na umjetničkoj dekoraciji zgrade Odsjeka za bogoštovlje i nastavu. U travnju 1892. godine putuje u Veneciju, Padovu i Firencu, a drugo je putovanje vezano uz boravak u okolici Napulja tijekom 1893/94. godine, kada u tradiciji europskih grandtourista slika plenerističke pejzažne studije. Vrativši se u Zagreb surađuje s Vlahom Bukovcem, o čemu svjedoči njegova slika Bukovac dok slika kako Gundulić zamišlja Osmana, 1894. Potom odlazi u školu Carla von Marra u München. U Zagreb se vraća 1895. godine, gdje umjetnički djeluje do kraja života. Značajna je Čikoševa pedagoška uloga u hrvatskoj umjetnosti jer je od 1907. godine radio kao profesor na zagrebačkoj Višoj školi za umjetnost i umjetni obrt, koja 1921. prerasta u Akademiju likovne umjetnosti.
Čikoševa kompozicija Atena i Psiha (1898.) potvrđuje simbolističku sklonost prema ozračju prijelaznih, nedefiniranih stanja. Misteriozna nadnaravna atmosfera izražena je nejasno izvedenom obrisnom linijom i hladnim modrilom ambijenta koje sugerira beskonačnost i duhovnost.

Tekst: Ivana Rončević Elezović, muzejska savjetnica Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb
Foto: Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb

Bela Čikoš Sesija, Pietà, 1897.

Bela Čikoš Sesija
Pietà, 1897.
ulje / platno, 155,5 x 100cm
MG-507

Bela Čikoš Sesija (1864.–1931.) ubraja se među najznačajnije predstavnike simbolizma u Hrvatskoj. Slikarstvo je studirao na Akademiji u Beču kod Juliusa Bergera i Leopolda Karla Müllera te u Münchenu na specijalizaciji kod Wilchelma von Lindenschmita. Studijski boravi u Italiji dva puta s glavnom svrhom proučavanja klasične baštine za realizaciju programa Izidora Kršnjavog na umjetničkoj dekoraciji zgrade Odsjeka za bogoštovlje i nastavu. U travnju 1892. godine putuje u Veneciju, Padovu i Firencu, a drugo je putovanje vezano uz boravak u okolici Napulja tijekom 1893/94. godine, kada u tradiciji europskih grandtourista slika plenerističke pejzažne studije. Vrativši se u Zagreb surađuje s Vlahom Bukovcem, o čemu svjedoči njegova slika Bukovac dok slika kako Gundulić zamišlja Osmana, 1894. Potom odlazi u školu Carla von Marra u München. Godine 1895. vraća se u Zagreb, gdje umjetnički djeluje do kraja života. Značajna je Čikoševa pedagoška uloga u hrvatskoj umjetnosti jer je od 1907. godine radio kao profesor na zagrebačkoj Višoj školi za umjetnost i umjetni obrt, koja 1921. prerasta u Akademiju likovne umjetnosti.
Pietà iz 1897. godine karakteristično je djelo simbolizma s prijelaza 19. na 20. stoljeće. U prikazu religiozne teme Čikoš se inteligentno služi modernim, “fotografskim“ kadrom kojim presijeca vertikalnu kompoziciju po sredini Kristova trupa, stavljajući tako naglasak na čin oplakivanja. Isti je dodatno naglašen dramatičnim, kontrastnim osvijetljenjem koje lica protagonista ostavlja tek naznačenima u sjeni dok je simbol Kristova mučeništva, trnova kruna u donjem lijevom kutu, prikazana na asketskoj pozadini kamenog kubusa na kojemu je položeno Kristovo tijelo, obasjana punim svjetlom.

Bela Čikoš Sesija, Pietà, 1897.

Bela Čikoš Sesija
Pietà, 1897.
ulje / platno
155,5 x 100cm
MG-507

Pietà iz 1897. godine karakteristično je djelo simbolizma s prijelaza 19. na 20. stoljeće. U prikazu religiozne teme Čikoš se inteligentno služi modernim, “fotografskim“ kadrom kojim presijeca vertikalnu kompoziciju po sredini Kristova trupa, stavljajući tako naglasak na čin oplakivanja. Isti je dodatno naglašen dramatičnim, kontrastnim osvjetljenjem koje lica protagonista ostavlja tek naznačenima u sjeni dok je simbol Kristova mučeništva, trnova kruna u donjem lijevom kutu, prikazana na asketskoj pozadini kamenog kubusa na kojemu je položeno Kristovo tijelo, obasjana punim svjetlom.

Tekst: Ivana Rončević Elezović, muzejska savjetnica Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti ©Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb
Foto: Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb

Bela Čikoš Sesija, Atena i Psiha, 1898.

Bela Čikoš Sesija
Atena i Psiha, 1898.
ulje / platno
737 x 340 mm
MG – 2114

Bela Čikoš Sesija (1864.–1931.) ubraja se među najznačajnije predstavnike simbolizma u Hrvatskoj. Slikarstvo je studirao na Akademiji u Beču kod Juliusa Bergera i Leopolda Karla Müllera te u Münchenu na specijalizaciji kod Wilchelma von Lindenschmita. Studijski boravi u Italiji dva puta s glavnom svrhom proučavanja klasične baštine za realizaciju programa Izidora Kršnjavog na umjetničkoj dekoraciji zgrade Odsjeka za bogoštovlje i nastavu. U travnju 1892. godine putuje u Veneciju, Padovu i Firencu, a drugo je putovanje vezano uz boravak u okolici Napulja tijekom 1893/94. godine, kada u tradiciji europskih grandtourista slika plenerističke pejzažne studije. Vrativši se u Zagreb surađuje s Vlahom Bukovcem, o čemu svjedoči njegova slika Bukovac dok slika kako Gundulić zamišlja Osmana, 1894. Potom odlazi u školu Carla von Marra u München. U Zagreb se vraća 1895. godine, gdje umjetnički djeluje do kraja života. Značajna je Čikoševa pedagoška uloga u hrvatskoj umjetnosti jer je od 1907. godine radio kao profesor na zagrebačkoj Višoj školi za umjetnost i umjetni obrt, koja 1921. prerasta u Akademiju likovne umjetnosti. Čikoševa kompozicija Atena i Psiha (1898.) potvrđuje simbolističku sklonost prema ozračju prijelaznih, nedefiniranih stanja. Misteriozna nadnaravna atmosfera izražena je nejasno izvedenom obrisnom linijom i hladnim modrilom ambijenta koje sugerira beskonačnost i duhovnost.

Kolačići